Nakon gubitaške 2016. veće cijene svinjetine (HR)

Napokon solidna, dobra godina za domaće svinjogojce; viškovi svinjećeg mesa iz EU-a koji su nakon ruskog embarga pritiskali europsko, pa tako i naše tržište, pronašli su nova tržišta poput Kine, Vijetnama, Južne Koreje…, a cijene svinjetine zabilježile su rast, u Europskoj uniji kao i kod nas, “odlijepivši” se od dosad rekordno niskih. Potvrđuje to i predsjednik Središnjeg saveza proizvođača svinja Hrvatske Goran Jančo, no i odmah dodaje kako će svinjogojci dobrom 2017. godinom anulirati gubitke iz 2016.

– U nekim mjesecima gubici su bili i 2 kn/kg, u jednom trenu, u travnju, svibnju 2016., gubici su po svinji znali biti i više od 200 kn, pa to svinjogojci sada saniraju, plaćaju dobavljače kojima su ostali dužni i dr. No, mi gledamo, pratimo razdoblja od po pet godina, to je za nas realna slika – kaže Jančo.

Nova tržišta

Zbog pronalaženja novih tržišta skočila je potražnja “smirivši” nabujalu ponudu, a sve to odrazilo se na veće cijene. Jančo podsjeća na donedavne situacije kada je, npr., svinjeći vrat sporadično doticao samo cjenovno dno od 15,99, a sada je 24,99 kn, što je rast od 60 posto. “Na prvu” zvuči puno, no, dodaje Jančo, ne treba smetnuti da je to 60 posto na smiješno nisku cijenu koja je prije bila tek 15-ak kuna.

– Zapravo, tijekom godine u prosjeku je cijena otišla 20 – 25 posto. Svinjeći vrat, koji je sada na akciji 24,99 kn, trebao bi realno biti 30 – 31 kuna – kaže Jančo.

No, zadovoljstvo proizvođača ipak je tu; kažu, nema dampinga, zaliha…

I u Croatiastočaru potvrđuju da svinjogojci u 2017. lakše dišu, da se eurospko svinjogojstvo, tržište tim mesom konsolidiralo.

– Zbog ruskog embarga euorpski svinjogojci tri su godine imali veću ponudu od potražnje i taj se globalni poremećaj prelio i kod nas. No, za razliku od peradara, svinjogojci su uspjeli povećati izvoz za, npr., Japan, značajan uvoznik je i Meksiko, Filipini…, a sve se to odrazilo na rast cijena. One su trenutno porasle, i to poprilično; tržne cijene svinjskim polutkama u nas čak su nekoliko postotaka iznad europskih – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

– U Sektoru uzgoja svinja proizvođači su 2016. iskazali gubitak od 18,4 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više u odnosu na gubitak iz 2015., kada je on bio 10 milijuna kuna. Koeficijent likvidnosti ovdje je samo 0,60 jer kratkoročne obveze nadmašuju vrijednost kratkotrajne imovine. Udio prihoda od subvencija u ovom sektoru je 6 %. Ipak, u prošloj godini zabilježen je najveći izvoz svinja za klanje u posljednjih pet godina, povećana je bruto domaća proizvodnja u sektoru svinjogostsva, samodostatnost u svinjskom mesu iznosila je 60 %, dok je potrošnja tog mesa u laganom padu, i lipanjsko izvješće Croatiastočara o financijskim rezultatima poslovanja u svinjogojskoj i drugim proizvodnjama 2012. – 2016. potvrđuje 2016. kao gubitašku.

Uvozni lobiji

I Jančo ističe nesamodostatanost domaće proizvodnje svinja našim potrebama.

– U 10 godina ostali smo bez 40.000 krmača, a sada u uzgoju imamo 100.000, a imali smo ih više od 230.000 – ističe Jančo. Bobetić naglašava kroničan nedostatak odojaka, pa smo njihovi veliki uvoznici. – Imali smo prije kod OPG-ova robne proizvođače odojaka; oni se moraju udruživati jer mi u RH nemamo tržište odojaka. Treba naći model kako revitalizirati robnu proizvodnju odojaka na gospodarstvima, a što bi dovelo do njihovog tržišta – kaže Bobetić.

Svinjogojci se žale da ne osjećaju turističku sezonu. Mirko Kolić iz Budrovaca kaže da u 2017. na more nije plasirao ni 2 % proizvodnje.

– Uvoz je nemilosrdan, od mlijeka, mesa, sira… Uvozni lobiji su jaki, bogati, zanima ih samo cijena, profit. Vani su mnogo veći proizvođači, manje su kamate, daju se subvencije, pa je i to meso jeftinije, a za čim naši na moru posežu – kaže Kolić i dodaje: – Upita s mora za našim mesom nema, a hoteli i restorani, stolovi su puni…

Izvor: glas-slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

1 komentar

  • Božo Plazonic

    Problem je u sivoj ekonomiji.Naime pojedini uvoznici odojaka i janjaca nikome ne prijavljuju uvoz a robu isključivo prodaju na crno,pa država ostaje i bez PDV-,i bez poreza na dobit i bez ostalih doprinosa.I kad takve prijavte poreznoj upravi, najzalosnije je sto nitko ne reagira.Inspekcija dolazi samo kod onih koji su uredni,jer je inspektoru tako najlakše opravdati svoj (ne)radni dan.

Ostavite odgovor