Odluke pred sjetvu pšenice: Nekad smo sijali 204.506 ha (HR)

Pšenica jedna od najstarijih kultura, koja po proizvodnji žitarica zauzima drugo mjesto u svijetu zasigurno još dugo vremena bez obzira na cijenu ili ostvarenu dobit neće nestati s naših oraničnih površina. Najviše obradivih poljoprivrednih površina u navedenom periodu pšenica je zauzimala 2013. godine 204.506 ha, a najmanje 2015. godine kad sa samo 140.986 ha.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH naša najvažnija krušarica u posljednjih trinaest godina u prosjeku se uzgaja na 168.029 ha s prosječnim prinosom od 4,89 t/ha.

Mada pšenica, kao ni većina ratarskih kultura ne pripada među visoko dohodovne kulture  njezin uzgoj je jako važan zbog njezine namjene (prehrana ljudi, stočna hrana).

Površine i prinosi pod pšenicom od 2004.-2016. godine u RH (podaci Državni zavod za statistiku)

Proizvodnja pšenice - tablica

Posljednjih nekoliko godina, pogotovo od uvođenja Kodeksa o otkupu žitarica i uljarica (14. studeni 2014. godine), mnogobrojni poljoprivredni proizvođači u dvojbi su da li proizvoditi pšenicu i koji sortiment?

Ove godine objavljen je Pravilnik o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2017. godine (NN 64/2017 od 05.07.2017.) koji još detaljnije dijeli pšenice po klasama.

Prva važna odluka poljoprivrednih proizvođača je koju sortu pšenice izabrati. Poznato je da na tržištu postoje visokoproteinske i visokoprinosne sorte (sortiment pšenica na području RH s opisom sorata – stranice Savjetodavne službe-ratarstvo-sortiment pšenice). Ukoliko težimo proizvodnji visokoproteinskih sorata trebamo biti svjesni da te sorte nemaju genetski potencijal za ostvarenje visokih prinosa, dok je kod visokoprinosnih sorata situacija s proteinima suprotna. Budući da pšenica pripada u porodicu trava, visina prinosa ovisna je o količini oborina tijekom vegetacijske sezone.

Pšenica najviše prinose ostvaruje u područjima s količinom oborina od 500-700 mm/m² koje su pravilno raspoređene. U proizvodnim godinama kad bilježimo povećanu količinu oborina ostvareni prinosi su viši, međutim postotak proteina je manji i obrnuto. Osim odabira sorte, vremenskih prilika i roka sjetve na kvalitetu pšenice veliki utjecaj imaju stanje tla i provedena agrotehnika tijekom vegetacijske sezone pšenice.

Ukoliko je sadržaj humusa i pH tla na koje posijemo pšenicu nizak ne mogu se očekivati visoki prinosi dobre kvalitete zrna pšenice. U prošlogodišnjoj sjetvi ozimih žitarica veliki broj poljoprivrednih proizvođača sjetvu je obavio izvan optimalnih rokova (10. – 30. listopad) što je zbog hladne zime, pomanjkanja oborina u kritičnim fazama razvoja pšenice uzrokovalo smanjeno busanje te u konačnici smanjenje ostvarenih prinosa. Pravovremena zaštita pšenice od bolesti i štetnika i gnojidba (pogotovo dušikom) jako su bitni u ostvarenju visokih prinosa po jedinici površine.

Pšenica jedna od najstarijih kultura, koja po proizvodnji žitarica zauzima drugo mjesto u svijetu zasigurno još dugo vremena bez obzira na cijenu ili ostvarenu dobit neće nestati s naših oraničnih površina.

Izvor: agrobiz

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor