Nekontrolisani uvoz iz EU preti da ugasi domaću proizvodnju (SRB)

Srpski povrtari upozoravaju da uvoznici prepakuju stranu robu i prodaju je kao domaću. Nekontrolisani uvoz iz Evropske unije preti da ugasi proizvodnju u našoj zemlji

Domaća proizvodnja krompira je prepolovljena, a uvoz preti da uništi i ovo malo proizvođača što je ostalo u Srbiji. Inostrani krompir je preplavio našu zemlju, uvozi ga ko stigne u raznim pakovanjima, sa deklaracijom ili bez nje, pa se kao takav raširio po svim trgovinskim lancima. Što je najgore, prepakuje se i prodaje kao ivanjički, rajački ili potkopaonički. Proizvođači su ovde nemoćni.

Ovo je na skupu proizvođača krompira koji je održan u Prijepolju, ispričao Mine Drašković iz sela Močioci, kod Ivanjice. Kako je kazao, ovo je teška godina za proizvodnju, jer su rod uništili suša, grad i avgustovski mraz, a magacini su im još netaknuti.

– Nismo konkurentni – objašnjava Drašković. – Država ne subvencioniše proizvodnju, dok u zemljama EU seljak dobija i do 20 centi za kilogram proizvedenog krompira. Naš krompir je mnogo kvalitetniji, ali nema koristi, kada uvozni dolazi u Srbiju po ceni koliko nas, srpske proizvođače, košta sama proizvodnja.

Sa istim problemima suočavaju se i drugi proizvođači krompira u Srbiji. Prema rečima Branka Gujaničića, sa Zlatara, proizvodnju smanjuju svake godine, kako bi ga lakše prodali, ali nemaju mnogo koristi ni od toga.

– Ugrožavali su nas suša i grad, a sad i sopstvena država, dopustivši nekontrolisani uvoz – govori Gujaničić. – Od Zlatara do Sjenice samo do pre desetak godina bila su samo polja krompira, a danas ni ovo malo zasada ne može da se proda od navale iz Evrope. Nekada smo bili veliki izvoznici.

Muke oko plasiranja robe ima i Sava Žunić, vodeći proizvođač krompira, svežeg i kiselog kupusa u limskoj dolini. On smatra da državni vrh mora da stane na put uvoznicima, mešetarima i njihovim saveznicima, jer od sela i seljaka neće ostati ništa.

– Sejem krompir kako na svojim poljima u limskoj dolini gde primenjujem sve agrotehničke mere, tako i na Jabučkoj i Babinskoj visoravni – priča Žunić.

– Ostao sam sada sam u ovim krajevima, ali mislim da ću i ja gasiti proizvodnju, jer ne mogu da pokrijem ni osnovne troškove. Ko god u Srbiji da ima šleper, bavi se nekom trgovinom, a najlakše je uvoziti krompir, kupus, paradajz ili krastavac. Ne tražimo od države ni subvencije, ni mašine, ni pare, samo hoćemo da se naša roba, koja je proizvedena u Srbiji, nađe na rafovima ili tezgama.

Nije bolje ni u moravičkom, dragačevskom, rudničkom, rajevačkom i podrinskom kraju.

Najviše iz Holandije 

Prema podacima Privredne komore Srbije, najveće količine krompira u 2016. godini uvezene su iz Holandije i Belgije. Naša zemlja krompir najviše izvozi u BiH.

Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da se pod krompirom, u 2016. godini našlo 40.105 hektara, dok je prosečna proizvodnja, u poslednjih pet godina, 658.120 tona. Srbija je prošle godine uvezla 7.438 tona krompira.

Izvor: Večernje novosti

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor