Sjetva nedorađenog sjemena širi zaraze (HR)

Hrvatske oranice nakon petogodišnje sjetve “farmerovog” sjemena – bio je naslov predavanja što ga je održala mr. sc. Tatjana Međimurec iz Savjetodavne službe na 10. Međunarodnom kongresu oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva održanom u Svetom Martinu na Muri. Međimurec je tom prilikom istaknula kako joj je prvenstvena namjera ovom prezentacijom upozoriti proizvođače, stručnjake i znanstvenike na posljedice koje je donjela jedna “nesretna” odluka. Naime, od listopada 2011. godine u Hrvatskoj je, sukladno EU propisima, a prema Zakonu o dopunama Zakona o zaštiti biljnih sorti (NN 124/11) na gospodarstvima dopušteno sijati tzv. farmersko sjeme, a donesen je i Pravilnik o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju i kriterijima za utvrđivanje malih poljoprivrednih proizvođača (NN 145/11).

Što se smije?

Pri tome treba znati da su mali poljoprivredni proizvođači oni čija ukupna proizvodna površina nije veća od 3 ha za poljoprivredne vrste krmnog bilja, žitarica, krumpira, uljanog i predivog bilja i ne plaćaju naknadu za korištenje požetog materijala zaštićene sorte proizvedene na vlastitom imanju u svrhu reprodukcije na vlastitom imanju. Također, zakonska legislativa određuje da poljoprivredni proizvođači smiju koristiti požeti materijal određenih vrsta koje proizvode na vlastitom poljoprivrednom imanju u svrhu reprodukcije na vlastitom imanju, ali ga ne smiju stavljati na tržište. Tatjana Međimurec navela je koje je poljoprivredne vrste, uz izuzeće hibridnih i sintetskih sorti, dopušteno umnažati na vlastitom imanju. Od krmnog bilja to je slanutak, lucerna, žuta lupina, vrtni grašak, aleksandrijska i perzijska djetelina, bob te grahorica, a od žitarica to su zob, ječam, riža, kanarska trava, raž, tritikale, pšenica (Triticum aestivum L. emend. Fiori et Paol.) i Triticum durum Desf. te pravi pir. Dopušteno je umnažati na vlastitom imanju i krumpir, a od uljarica i predivog bilja uljanu repicu, bijelu repu te uljni lan uz izuzetak predivog lana. Tatjana Međimurec iskoristila je priliku te je ponovno pojasnila koja je razlika između “farmerovog” sjemena i tavanuše – termina koji se često, nepravilno, smatraju sinonimima. “Farmerovo” sjeme, dakle, nije tavanuša. Nedorađeno sjeme je nepoznate čistoće i može sadržavati sjeme drugih vrsta. Također, nepoznata mu je zdravstvena ispravnost te se u tlo nedorađenim sjemenom može unijeti sjeme neželjenih vrsta poljoprivrednih i/ili korovnih vrsta te uzročnici bolesti. Međimurec je svoje predavanje ilustrirala nizom fotografija zaraženih usjeva koje je snimila tijekom svog savjetodavnog rada u Koprivničko-križevačkoj županiji, pri čemu je evidentna zaraza usjeva, a zabilježeno je više od 100 biljaka kukolja na četvornom metru.

Tatjana Međimurec naglasila je kako je obveza za sve, pa i za male proizvođače, poštovati naredbu o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti – Tilletia spp. (NN 80/13). Za sjetvu biljaka domaćina smrdljive snijeti obvezna je uporaba certificiranog sjemena te je posjednik bilja obvezan najmanje godinu dana čuvati deklaracije s ambalaže svakog originalnog pakiranja sjemena. Sjetva vlastitog sjemena biljaka domaćina dopuštena je iznimno uz uvjet da je u laboratoriju ovlaštenom za ispitivanje sjemena proveden test na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat testa negativan, rekla je Međimurec i dodala kako je potvrdu o obavljenom laboratorijskom testiranju na prisutnost spora Tilletia spp. obvezno čuvati najmanje godinu dana od dana njezina izdavanja. Međimurec je pri tome navela i cijene kontrola po uzorku (240,00 kn (samo Tilletia spp.); 300,00 kn (zdravstvena ispravnost ukupno); 150,00 kn čistoća i 150,00 kn klijavost) – primjer iz ovlaštenog laboratorija u Koprivničko-križevačkoj županiji; jer to najbolje pokazuje koliki je mali trošak kontrole u odnosu na štetu koju može prouzročiti sjetva zaraženog sjemena.

Edukacija seljaka

Tatjana Međimurec osvrnula se i na ulogu Savjetodavne službe u promoviranju upotrebe certificiranog sjemena kroz edukaciju i informiranje poljoprivrednih proizvođača te je podsjetila kako su osim radionica i predavanja djelatnici Savjetodavne službe pripremili i letak o suzbijanju smrdljive snjeti te brošuru s pravilnom agrotehnikom uzgoja pšenice. Tu se navodi kako je optimalan rok za sjetvu pšenice od 10. do 25.10., a za sjetvu obavezno treba koristiti deklarirano sjeme. Naime, sjetva kvalitetnog i deklariranog sjemena garancija je uspješne proizvodnje, a urod je i do 20 posto viši u odnosu na sjetvu s nedeklariranim sjemenom. Tatjana Međimurec na kraju predavanja rekla je kako je cilj ovoga rada potaknuti agronomsku struku na donošenje prijedloga mjera za smanjenje udjela nedeklariranog sjemena u proizvodnji. Mjere bi uključivale stalnu edukaciju i informiranje poljoprivrednih proizvođača o manama sjetve sjemena nepoznatog podrijetla, zdravstvene ispravnosti, čistoće i klijavosti koju bi provodila Savjetodavna služba te kontrolu potvrda o ispitivanju zdravstvene ispravnosti kod ovlaštenog laboratorija.

Izvor: glas-slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor