I u hrvatskoj i u mađarskoj Baranji zabrinjavajući je pad stočarske proizvodnje (HR)

Gospodarstvo obiju Baranja, i one koja je dijelom Hrvatske i one koja je teritorijalno na području Mađarske, oslonjeno je na poljoprivredu. Sa svojih ukupno 460 tisuća hektara oranica Baranja je golemi izvor za proizvodnju sirovina za prehrambenu industriju obiju država.

Nije čudo stoga što se s obje strane Drave nastoje što bolje polje povezati i iskoristiti mogućnosti koje se pružaju upravo u poljoprivrednom sektoru. Prije dvije godine HGK ŽK Osijek i Agronomska komora Pečuh potpisali su ugovor u suradnji, piše Glas Slavonije.

– Pokazalo se ovo punim pogotkom, a ugodno je iznenađenje što se u ovom razdoblju suradnja Osječko-baranjske županije i Mađarske utrostručila i dovela Mađarsku na drugo mjestu zemalja najvažnijih vanjsko-trgovinskih partnera županije. Ukupna je razmjena dosegnula milijardu kuna te je omjer uvoza i izvoza, za razliku od nacionalne razine, gdje je Hrvatska u deficitu, u ovom slučaju izbalansiran – rekao je Zoran Kovačević, predsjednik HGK-a ŽK Osijek.

Ondje je, naime, jučer održan “Forum o mogućnostima suradnje mađarske i hrvatske Baranje u sektoru poljoprivrede”.

Uz osječke domaćine organizatori su bili i Generalni konzulat Mađarske u Osijeku i osječki ured Mađarske nacionalne trgovačke agencije. Nazočne su pozdravili Antonio De Blasio, generalni konzul Mađarske u Osijeku, i Zorica Paliž-Toth, voditeljica osječkog ureda Mađarske nacionalne trgovačke agencije.

– Jedan od motora razvoja gospodarstva je i nastojanje mađarske vlade da potiče upravo međuregionalne suradnje – potvrdio je De Blasio opravdanost tog osječkog susreta.

Zorica Paliž-Toth pak naglašava nastojanje na povezivanju gospodarstvenika s jedne i s druge strane.

Nastavno o stanju u poljoprivredi u obje Baranje govorili su Ernest Nad iz ŽK Osijek te József Rittlinger, predsjednik Agronomske komore Županije Baranja.

U obje pokrajine prevladava proizvodnja žitarica i kukuruza, u posljednje vrijeme rastu i hektari pod uljaricama i sojom, no zabrinjavajući je pad stočarske proizvodnje.

– U Mađarsku najviše izvozimo svinje, ulje i šećer, a uvozimo svinjsko meso, ulje i pšenicu – kazuje Nad. Domaći proizvođači stočne hrane sve češće traže tržište i na području Mađarske, također dio hrvatskih stočarskih proizvođača odlučuje se za uslugu klanja u mađarskim klaonicama.

Rittlinger pak navodi kako u Mađarskoj imaju sustav mentora, od kojih svaki u svome rajonu individualno vodi brigu o poljoprivrednicima tako da ih osim o proizvodnji savjetuje i o zakonodavnom okviru. Nakon tih informativnih prezentacija slijedilo je upoznavanje nazočnih poduzetnika.

izvor: Agrobiz

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor