Počela sezona proizvodnje kukuruza – sjetva u punom jeku (BiH)

Kišovito proljeće ove godine uporno je odlagalo radove na njivama, pa čim je došlo do stabilizacije vremenskih prilika i rasta dnevnih temperatura prihvatili su se ratari sjetve kukuruza.

Uporno se radi na oranicama u Semberiji kako bi se posao obavio u optimalnom roku do 25 aprila. Radnu mehanizaciju pokrenuo je i Živko Marković iz Ljeskovca koji će kukuruz zasijati na 15 hektara zemlje.

U fabrici pod otvorenim nebom na proizvodni rezultat uglavnom utiču vremenske prilike, međutim Živko se opredijelio i ove godine da zasije „dekalb“, kukuruz koji ga prinosom nije izdao ni za vrijeme prošlogodišnje ekstremne suše.

Iako je proizvodnja kukuruza na cijeni, pa su i troškovi veći u odnosu na ulaganja koje zahtijeva uzgoj ozimih kultura, Živko od potpune agrotehnike ne odustaje. Ulog u rodnim godinama se isplatio ovom proizvođaču s obzirom na činjenicu da je 2016. Godine sa jednog hektara ubirao 12 tona roda.

Živko sije kukuruz na zavidnoj površini isključivo za potrebe tržišta. Podsticajima koji sleduju uzgoju pšenice i dinamikom isplata je zadovoljan.

Na osnovu prijavljenih površina koje obrađuje dobio je ovaj proizvođač uoči sjetve oko 5.200 litara regresiranog goriva. Ova mjera je napominje dobro došla s obzirom da je od februara ove godine gorivo skuplje za 15 odsto. Ocjenjujući stanje na njivama zaključuje da pšenica obećava dobar rod.

Za proljetne radove i sjetvu kukuruza spreman je i Petar Dragojlović. Poučen iskustvom iz ranijih godina kaže, pravo vrijeme za sjetvu glavne ratarske kulture je od 15. Do 25. Aprila. Priznaje da se poljoprivrednici vode tim da u sjetvu treba ući što ranije ipak pojašnjava, da se na početku velikog posla treba pratiti stanje i temperatura zemljišta.

Kukuruz će Petar sijati na 120 dunuma zemlje, sije i pšenicu, ali napominje da je na gubitku s obzirom da zbog zakupa zemlje koji nije omeđen ugovorom gubi pravo na podsticaje.

Na selu se raditi mora kaže Petar, problema dodaje je bilo u skupoj proizvodnji kukuruza i kada je u pitanju sjeme koje je uvijek na cijeni a znalo ga je kaže u fazi klijanja i nicanja izdati.

Lošeg sjemena nije bilo samo kod mene kaže Petar, na isto su se prošle godine žalili tvrdi mnogi proizvođači.

Petar kukuruz sije za potrebe farmi muznih grla i tovne junadi i usjev uglavnom ističe završi u silaži.

Osim što je zemljište spremio za sjetvu, snabdio se Petar i sjetvenim repromaterijalima. Spremio je i traktor sa sijačicom pa posao može da počne.

Pored regresiranog goriva uslijedila je ovih dana i ispalata premija za mlijeko što će umnogome finansijski olakšati proljetnu sjetvu. Novac na ime premije za mlijeko legao je i na Petrov račun. Na farmi Dragojlovića dnevno se proizvede više od 400 litara mlijeka, u ovom poslu je kaže od malih nogu i nije mu teško raditi. Radio bi uvjerava nas još više kada bi na raspolaganju imao i više oraničnih površina i to mu predstavlja tvrdi gorući problem.

Iz resornog ministarstva pojašnjavaju da pravo na koncesiju nemaju poljoprivredni proizvođači kao fizička lica, dok je dodjela zemljišta u zakup poljoprivrednicima u skladu sa pravilnikom u nadležnosti lokalnih zajednica.

U resornom ministarstvu očekuju da će u proljetnoj sjetvi kukuruzom na svim proizvodnim područjima u Srpskoj biti zasijano oko 130.000 hektara zemlje. Da je više novca u agrarnom budžetu podsticali bi kažu pored pšenice i soje i ovu ratarsku kulturu.

Podsticaj za proizvedenu i predatu pšenicu je i ove godine 200 KM po hektaru i 5 feninga po kilogramu.

“U skladu sa Pravilnikom biće isplaćivani u kontinuitetu i ovogodišnji podsticaji poljoprivrednicima” kaže Maletić.

“Prošlogodišnji podsticaji su isplaćeni, s tim da su premije za mlijeko za novembar i decembar 2017. prebačene u budžet za ovu godinu u skladu sa izmjenama i dopunama Pravilnika”, pojašnjava on.

Poljoprivrednicima koji su predali zahtjev na javni poziv vrijedan 5 miliona maraka i dobili rješenja za subvencionisanje nabavke opreme i sisteme za navodnjavanja biće isplaćen novac.

izvor: NTV Arena

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor