Svjetski standard koči izvoz domaće šljive (BiH)

TUZLA – Bez usvojenog Global GAP standarda poljoprivredni proizvođači iz BiH ne mogu izvoziti proizvode na strana tržišta, te je potrebno da taj standard prihvati što više proizvođača.

Proizvodači nisu daleko od ovog standarda i dio firmi u BiH već ga ima. Međutim, potrebno je da se to raširi na što više proizvođača kako bi širili domaće proizvode na strano tržište. Stoga je nužno imati što više educiranih mladih ljudi o standardu koji je, inače, pokrenut na zahtjev potrošača.

“To su higijenska pravila, dokumentiranje proizvodnje, angažovanje stručnih lica za savjete, zatim analize plodova i vode koju upotrebljavaju na licu mjesta. Tu su još i treninzi osoblja koje radi na parcelama, a ako je firma u pitanju, onda kompletno osoblje mora ići na treninge”, rekao je Mile Gluvačević, inspektor za Global GAP standard.

Izvoz svježih šljiva iz Bosne i Hercegovine bio bi mnogo veći ukoliko bi više proizvođača ispunjavalo ovaj standard i posjedovalo odgovarajući sertifikat.

Prošle godine na strano tržište BiH je izvezla svježe šljive u vrijednosti od 12,5 miliona maraka. Značajan dio ostao je na domaćem tržištu, gdje je prerađen u razne proizvode i većim dijelom plasiran na evropsko tržište. Najviše šljive je izvezeno u Njemačku, oko 64 odsto, a značajan dio je otišao i za Rusiju.

“Ključno je da proizvođači moraju imati Global GAP standard, koji bukvalno primjenjuje dobre proizvođačke prakse u proizvodnji šljive. Moraju se znati sve mjere koje su poduzete u proizvodnji šljive kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača”, pojasnio je Suad Selimović, sekretar Kantonalne privredne komore Tuzla, na radionici o vrijednosti šljive, koja je održana u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Iz ove komore najavljuju i da će grupa savjetodavaca i agronoma pratiti aktivnosti u vezi s Marketinškom asocijacijom BiH šljive, koja je uspostavljena u decembru prošle godine kako bi bila izvršena zaštita bh. brenda za firme koje izvoze, te da se zajednički nastupi na tržištu kroz kvalitetnu marketinšku strategiju. Sve u cilju kako bi se definirao proizvod, kvalitet, pakovanje, te da se pokuša ujednačiti cijena za taj proizvod, pojeftiniti troškove distribucije i zajednički raditi na promociji identiteta bh. šljive.

U okviru zajedničkog programa Evropske unije i Vlade Njemačke za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH – EU ProLocal, uspostavljana je platforma za saradnju predstavnika osam zadruga i preduzeća iz BiH, proizvođača i prerađivača šljive. Ova platforma okuplja oko 3.000 farmera i prometuje oko 9.000 tona šljive godišnje.

izvor: Nezavisne

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor