Hrvati jedu oko 10 kg ribe, a u EU je prosjek 20 kg (HR)

Pomoć u plasmanu proizvoda hrvatskog ribarstva u inozemstvu, povećanje potrošnje ribe na domaćem tržištu te jačanje imidža i stvaranje brenda koji će pridonijeti većem vrednovanju proizvoda ribarstva ciljevi su projekta „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ koji je predstavljen u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a koji se financira iz sredstava EU. Do sada se za aktivnosti projekta povuklo oko 6 milijuna, a za nastavak kampanje očekuje se još desetak.

Sredstva se troše na nastup domaćih tvrtki u inozemstvu, a plasman proizvoda u izvoz se promovira i putem web portala na kojem je dostupan i registar izvoznika. U petak će u sklopu projekta na glavnom zagrebačkom trgu besplatno biti podjeljeno oko 2000 kilograma ribe, pripremljene na brojnim štandovima.

Direktorica Sektora za poljoprivredu HGK Božica Marković kaže kako je važna komunikacija s potrošačima jer se želi utjecati na promjenu trendova u potrošnji ribe. Sektor ribarstva i prerade ribe bilježi pozitivne trendove, pa je prošle godine ostvaren vanjskotrgovinski suficit od 46 milijuna eura, uz ukupan izvoz od 144 milijuna eura.

Predsjednik Grupacije akvakulture HGK Goran Markulin rekao je da je hrvatsko ribarstvo izvozno orijentirano, a većina proizvoda ide na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i u Japan. Najznačajniji izvozni proizvodi su tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svježa i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade (riblje konzerve i slani inćuni). “Hrvatska zaostaje u konzumaciji ribe u odnosu na zemlje EU. Kod nas se troši oko 10 kilograma po glavi stanovnika, a u EU 20 kilograma i više, što govori da ima potencijala za povećanje potrošnje”, kazao je Markulin, te dodao kako je po uzgoju tune Hrvatska na trećem mjestu u EU, pri vrhu je i po uzgoju orade i brancina.

“Slatkovodni uzgoj je bio u teškoj situaciji, ali zadnjih godina se sve više investira u obnovu ribnjaka, a tu nam pomažu i sredstva iz EU fondova. Potrošnja slatkovodne ribe sudjeluje sa tek 1 do 2 kilograma u onom prosjeku od 10 kilograma po glavi stanovnika i nadam se da će ta brojka rasti“, kazala je Vukman.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura je istaknuo kako se potrošnja ribe ne može povećati samo pričom već treba sustavno raditi na tome, educirati građane, a posebice mlade da mijenjaju prehrambene navike i konzumiraju više ribe.

Mišura je najavio i nastavak provođenja oeprativngo program za ribarstvo korz koji su se već izvršile ogromne aktivnosti u sektoru.

Na pitanje da li je razlog manje potrošnje ribe u Hrvatskoj visoka cijena ribe, sudionici konferencije su rekli kako je cijena ribe u Hrvatskoj dostupna za potrošače posebice za pojedini kategorije plave ribe čija se cijena kreće od 15 do 30 kuna za kilogram. Naglasili su kako je u Hrvatskoj problem i visoka stopa PDV na svježu ribu koja iznosi 25 posto, dok su brojne zemlje stopu PDV za ribu snizile na 8 do 13 posto. Tako je nedavno Mađarska snizila stopu na samo 5 posto.

izvor: Agrobiz

 

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor