Mljekari: Nove mjere su zakasnjele jer nam je sirovinska baza uništena (HR)

Premda načelno pozdravlja dobre namjere Ministarstva poljoprivrede glede poticanja razvoja domaće mljekarske proizvodnje, s kojima je upoznat, vlasnik valpovačke Male mljekare Jozo Šutalo odmah je izrazio skepsu glede uspjeha raspisanog natječaja, piše Glas Slavonije.

– Namjere Ministarstva poljoprivrede zasigurno su bile dobre, no riječ je o jako zakasnjeloj mjeri poticanja razvoja domaće mljekarske proizvodnje, jer je sirovinska baza za to u nas odavno uništena i nema više domaćeg mlijeka na terenu – poručuje Šutalo dodajući da je posljednji trenutak za to bio dan ulaska Hrvatske u EU kada je za to još bilo prilike, jer od tada je počelo rapidno potonuće domaćeg mljekarstva.

Valja podsjetiti da se radi o mjerama za koje je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prije nekoliko dana objavila natječaj za provedbu operacije 4.2.1. “Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima” – objekti malog kapaciteta za preradu mlijeka i natječaj za provedbu operacije 4.2.1. “Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima” – objekti za proizvodnju ulja. Kako je pojašnjeno u priopćenju, svrha tih natječaja je povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne proizvodnje, a ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po svakom natječaju (minimljekare i uljare) iznosi 75.000.000 kuna.

Vrijednost potpore po projektu za minimljekare iznosi od 15.000 eura do 1.000.000 eura, a intenzitet potpore po projektu iznosi 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova projekta, a vrijednost potpore za uljare po projektu iznosi od 15.000 eura do 400.000 eura, a intenzitet potpore po projektu također iznosi 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Prigodom objave natječaja, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naglasio je da je riječ o natječajima kojima proizvođači mlijeka i ulja mogu unaprijediti svoje poslovanje uz Program ruralnog razvoja RH, te da prvi put “imamo ciljani natječaj, samo za male mljekare, koji će imati važnu ulogu u povećanju dodane vrijednosti svake litre lokalno proizvedenog mlijeka. Jednaka je situacija i s uljarama, jer bez blizine uljara nema kvalitetnog maslinova ulja, na koje smo toliko ponosni. Ukupno je na raspolaganju 150 milijuna kuna za ta dva natječaja i, sudeći po interesu, očekujem da će Agencija zaprimiti i više prijava nego što je novca na raspolaganju”, istaknuo je u svom priopćenju Tolušić.

Bilježe gubitke
Jozo Šutalo svoju je Malu mljekaru u Valpovu izgradio prije 23 godine i bila je to jedna od prvih malih mljekara u Hrvatskoj. Uz njegovu, u Hrvatskoj je ubrzo niknulo još 25 sličnih malih mljekara, no do danas ih je o(p)stalo raditi samo 13. Kaže, situacija nikada nije bila gora za prerađivače, ali ni za proizvođače, jer kao vlasnik farme za proizvodnju mlijeka, gdje proizvodi većinu mlijeka za potrebe svoje mljekare, Šutalo jako dobro zna i kako je biti u koži proizvođača.

Iz godine u godinu sve mu je teže, a prošle je godine, kaže, to bilo posebno strašno, jer je svakog dana u Maloj mljekari u kojoj dnevno prerađuje između 2500 i 3000 litara mlijeka bilježio gubitke u visini od 1000 kuna.

– Nije to problem izračunati. Kad sam počeo raditi, cijena kilograma sira bila je 15 kuna. Danas taj isti sir prodajem po 13 kuna za kilogram i još ga vozim u Vinkovce. Ako se zna da u kilogram sira ide četiri do pet litara mlijeka, koje od svojih kooperanata danas otkupljujem po cijeni od 2 do 2,5 kuna za litru, i kada se u to ukalkuliraju troškovi proizvodnje, prijevoza i drugih nameta koje imam kao poduzetnik i vlasnik tvrtke sa sedam zaposlenika, jednostavno je nemoguće zaraditi na preradi mlijeka – poručuje Šutalo, smatrajući da je još tragičnija činjenica što to isto mlijeko koje proizvodi osječkoj mljekari plasira po cijeni od 1,80 kuna po litri.

Kao proizvođač, kaže da bi realna minimalna otkupna cijena za litru mlijeka trebala iznositi 3,20 kuna plus poticaj da bi se pokrili svi ulazni troškovi, no muku proizvođača dodatno zagorčava i činjenica da jeftinog uvoznog mlijeka, posebno onog iz Mađarske, ima napretek, dok domaćeg mlijeka više nema ni za lijek. Svi njegovi mliječni proizvodi koji se u Maloj mljekari proizvode, proizvedeni su isključivo od domaćeg mlijeka s područja Valpovštine gdje otkupljuje mlijeko od 27 kooperanata. Točnije, za potrebe Male mljekare na Šutalovoj se farmi te još jednoj farmi muznih krava u Valpovu proizvede 80 posto potrebnih sirovina, a preostalih 20 posto osiguravaju mu ostali kooperanti. No, on razložno već godinama strahuje koliko će i takvo stanje potrajati, jer se ta brojka rapidno smanjuje.

Narušeno tržište
Kada je prije 23 godine počeo s radom, imao je više od 100 kooperanata, a sada ih je više od 70 posto manje s tendencijom daljnjeg smanjivanja. Kao primjer navodi belišćansko prigradsko naselje Gat gdje je svojedobno imao na desetke kooperanata, a od jeseni ove godine više neće imati – ni jednog. A upravo od tog domaćeg mlijeka u Maloj mljekari proizvedeni su proizvodi koji su tijekom protekla dva desetljeća osvojili brojne domaće i međunarodne najviše nagrade za kvalitetu.

– Da bi se moglo koliko-toliko profitabilno poslovati i razmišljati o pokretanju vlastite minimljekare, proizvođač mora imati najmanje 50 visokokvalitetnih grla – kaže Šutalo.

Sličnog je stajališta i direktor Mljekare Biz iz Pleternice Miroslav Kovač koji natječaj naziva “hvalevrijednim potezom države da pomogne onima kojima se još može pomoći, no osim toga, treba poduzeti i niz drugih mjera da se popravi stanje u domaćem mljekarstvu. Također, intenzitet potpore trebao je iznositi bar 75 posto ako se nešto želi brzo i energično provesti.” Kovač sa žaljenjem konstatira da je posljednjih 20-ak godina u našem mljekarstvu puno toga otišlo u krivom smjeru, od čega se neke stvari više neće moći povratiti jer nam je zbog uvoza kompletno tržište ozbiljno narušeno.

– Mljekarstvo je toliko važno za jednu zemlju da mi nije jasno kako smo si uopće dopustili da dođemo u situaciju u kojoj smo danas – otvoreno pita Kovač strahujući da čak i u situaciji da ovaj natječaj uspije i da dođe do izgradnje minimljekara, to neće biti efekt koji će donijeti dugoročnu korist, jer će za mnoge proizvođače mlijeka nova djelatnost prerade značiti i dodatni skup problema poput plasmana na tržište, marketinga te pitanja koliko će građani htjeti kupovati domaći proizvod.

“Veliki zalogaj”
– S druge pak strane, da se i izgradi novih bar 10 pogona u kojima će se dnevno prerađivati 10.000 litara mlijeka, to će na godišnjoj razini iznositi oko 35 milijuna litara čime će se pokriti manje od 10 posto trenutačne proizvodnje koja se kreće oko 400 milijuna litara ili samo tri posto ukupnih hrvatskih potreba koje iznose 900 milijuna litara godišnje na bazi četiri milijuna stanovnika. Držim da je ta priča s preradbenim kapacitetom od 10.000 litara mlijeka za “velike” nedovoljna, a za male “veliki zalogaj” – kaže Kovač smatrajući da bi možda bilo bolje otvoriti mogućnost za nova ulaganja u već postojeće pogone koji dobro posluju, formirati nove zadruge te riješiti bar dio velikih problema u poslovanju koji muče domaće male proizvođače mlijeka.

Jozo Šutalo,vlasnik valpovačke Male mljekare

PROIZVOĐAČI SE MASOVNO RJEŠAVAJU MUZNIH KRAVA

– Proizvođača mlijeka koji imaju 50 visokokvalitetnih grla je na području ne samo Valpovštine nego i cijele Osječko-baranjske županije, ako izuzmemo velike farme, ostalo vrlo malo. Toliko malo da sam siguran da kada bih otkupio sve mlijeko malih proizvođača u cijeloj županiji ne bih uspio dnevno nakupiti dovoljno za puni kapacitet svoje Male mljekare koji iznosi 5000 litara. I to je ono što bismo morali prvo rješavati. Jer proizvođači se masovno rješavaju muznih krava iz svojih staja, a iz iskustva znam da tko jednom istjera zadnju kravu iz staje, taj je više nikada neće u nju ponovno uvesti – ogorčen je Šutalo strahujući da u Osječko-baranjskoj županiji neće biti ni jedne prijave na ovaj natječaj.

izvor: Agrobiz

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor