Ovogodišnji je plan asanacija 150 bunara (HR)

Dožupan osječko-baranjski, Goran Ivanović potpisao je jučer s ravnateljicom Gradskog društva Crvenog križa Beli Manastir, Ines Rudić, sporazum o sufinanciranju programa sanacije bunara na području Osječko-baranjske županije u 2018. godini, vrijedan 50.000 kuna.

Jedini tim
HCK, odnosno GD CK Beli Manastir, time se obvezao provesti asanaciju bunara, koja obuhvaća čišćenje, tretiranje, kemijsku i biološku analizu vode na približno 150 bunara na području gradova Belog Manastira (s prigradskim naseljima), Valpova i Belišća te općina Darda, Bilje, Petlovac, Popovac, Jagodnjak, Draž, Kneževi Vinogradi i Čeminac.

– Osječko-baranjska županija sufinancirala je program sanacije bunara u 2013. godini s 20.000 kuna, u 2014. i 2015. godini s po 25.000 kuna, dok je prošle godine taj iznos bio 50.000 kuna, kao i ove godine – istaknuo je dožupan Ivanović. Naglasio je kako je, bez obzira na relativno dobru vodoopskrbnu situaciju, jako važno imati ispravne bunare sa zdravstveno ispravnom vodom. Kako je istaknuto, važnost čistih bunara dolazi do izražaja u trenutcima kada zbog iznenadnih kvarova ili nekih drugih razloga pojedine ulice, gradovi pa i regije ostanu bez vode iz vodovoda, te u slučajevima kada se domaćinstva, isključivo zbog financijskih razloga, ne mogu odlučiti na priključak, bez obzira na to što im je vodovodna mreža “ispred dvorišta”. U Baranji je, primjerice, vodovodna mreža izgrađena u većem dijelu, ali dio stanovništva još uvijek koristi bunare, koji su im jedini izvor pitke vode. Stoga je i te kako važna njihova ispravnost, odnosno kvaliteta vode. A o ispravnosti bunara za sada se skrbi jedini slavonski-baranjski tim za asanaciju, onaj koji djeluje pri GD CK Beli Manastir. Na njegovu je čelu Jovan Bulajić, na tim poslovima angažiran već dva desetljeća.

Očistili 4000 bunara
– Sve je počelo 1997. godine, kada je program provodio i financirao UNHCR. Tada su u Slavoniji i Baranji djelovala četiri tima. Nakon UNHCR-a financiranje je preuzeo Hrvatski Crveni križ, koji to čini i danas – prisjeća se Bulajić početaka provođenja programa. Od tada do danas, nastavlja, svake su godine očistili po 200-tinjak bunara, što znači da ih je na njihovu popisu približno 4000. Akcija je djelomično stala samo pretprošle godine, kada im se pokvarilo vozilo. No, nabavom novog i modernizacijom opreme sve je ubrzo krenulo ponovno. Tijekom protekla dva desetljeća radili su većinom na području Baranje, a nakon prestanka rada valpovačkog tima preuzeli su i njihov teritorij te potom krenuli i dalje.

– Čudo je koliko smo napravili. Kada me pitaju što smo sve po bunarima našli, kažem kako je bolje da pitaju što nismo – kaže, nabrajajući životinjske ostatke, oružje, streljivo, automobilske dijelove, alat i čitav niz ostalih predmeta. Čišćenje jednog bunara, nastavlja, traje između dva i tri sata, zavisno od njegove dubine i onečišćenja. No, situacija se zna i te kako zakomplicirati, poput slučaja u Dražu, kada su jedan bunar obrađivali gotovo tjedan dana. Pretpostavke su govorile kako su, najvjerojatnije migranti, u bunar bacili pregorjelo ulje. Najčešće “mušterije” su im starije osobe, nemoćni i socijala bez priključka na vodovodnu mrežu. Sistem poziva je takav da vlasnik bunara onečišćenje prijavi u matičnoj općini, koja nakon toga pozove Crveni križ. U njegovu su timu bile još dvije ili tri osobe. Najčešće je riječ o “osuđenicima” na rad za opće dobro. Interni je dogovor da se ne spuštaju u bunare dublje od 15 metara, kakvih ima diljem Baranjske planine. Teško je dobiti službenu potvrdu o broju baranjskih bunara, a prema prijeratnom popisu, bilo ih je nešto više od 6000.

 

izvor: Glas Slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor