Žetva pšenice bliži se kraju, želo se i noću (HR)

U prosjeku 15 litara oborina po četvornom metru palo je prekjučer na području Baranje i dijela Slavonije, zbog čega je, još jednom, žetva pšenice nakratko bila prekinuta. Još na samom početku srpnja ratari su isticali kako svaka nova kiša znači slabiju kvalitetu zrna ove najzastupljenije hrvatske žitarice, koja je zasijana na 142.000 hektara obradivih površina. Upravo na to žale se neki baranjski seljaci čiji su kombajni zbog više sile opet prisilno odmarali.
– Nema sumnje da će hektolitri biti manji nego što smo očekivali na samom početku žetve – konstatiraju, nemoćno sliježeći ramenima. No, svom srećom, nepožete je pšenice u Baranji ostalo samo nekoliko posto od ukupno zasijanih površina, tako da će, unatoč dužem kišnom razdoblju tijekom lipnja, kada je palo čak 140 litara kiše po četvornom metru, i početkom srpnja, kada je oborina bilo nešto manje, prinosi biti relativno dobri.
– Za žetvu nam je ostalo još relativno malo površina, a prinosi koji se odnose na požetu pšenicu raznoliki su i kreću se između 7 i 10 tona suhog zrna po hektaru – priča Sabo Šandor, poljoprivrednik iz Karanca, dodajući kako se hektolitri kreću između 70 i 82. Žetvu pšenice prije kišnih dana uspio je završiti Zoltan Rajki iz Kotline.
– Svom srećom, ovogodišnja žetva pšenice napokon je iza mene. Kombajni su početkom srpnja jedno vrijeme stajali, pa smo poslije, čuvši najavu novih oborina, radili i noću. Neki su se čudili zašto žanjemo po noći, ali smo upravo zbog noćnog rada sve uspjeli skinuti prije kiše. Prosječan prinos mi je 6,5 tona suhog zrna po hektaru, čime sam, s obzirom na meteorološke uvjete tijekom godine, koju treba što prije zaboraviti, zadovoljan, kao i hektolitrima koji su iznad 80 – kaže Rajki, dodajući kako bi vrlo rado htio saznati cijenu pšenice, koja još uvijek nije objelodanjena. Drži kako bi trebala biti bar 1,30 kuna po kilogramu, od čega bi mu, nakon svih odbitaka, ostalo nešto manje od 1,10 kuna za kilogram, ako ne i manje. Nikada nije bio pobornik “proteinskog načina obračuna” kakav se primjenjuje proteklih godina, a takvog je mišljenja još uvijek. Kako bilo da bilo, otkupnom cijenom će, htio – ne htio, morati biti zadovoljan. Rajki se, kao i još nekoliko anketiranih ratara, pribojava stanja suncokreta, koji se, bar za sada, dobro drži.
– Nekoliko sunčanih i vrućih dana, a potom nekoliko dana s kišom, suncokretu ne odgovara jer su moguće pojave raznih bolesti – ističu baranjski seljaci.
Složni su u tvrdnji kako je krajnje vrijeme da kiše prestanu i dođe pravo ljeto. Takvog su mišljenja i povrtlari koji povrće uzgajaju pod vedrim nebom. Sudeći prema vremenskim prognozama, prve oborine mogle bi pasti tek u nedjelju, do kada bi žetva pšenice u Baranji trebala biti gotova.

 

izvor: Glas Slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor