GIKIL radi bez okolišne dozvole, a i dalje truju rijeku Spreču (BiH)

Global ispat koksna industrija (GIKIL) iz Lukavca već godinu i po radi bez okolišne dozvole, a i dalje truju okoliš, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare koju je u povodu ekoloških incidenata iz maja, juna i augusta ove godine na području lukavačke općine od spomenute kompanije, upriličio glavni kantonalni tužilac Tuzlanskog kantona (TK), Tomislav Ljubić.

Riječ je o izlijevanju katrana, amonijačne vode i drugih opasnih materija u okolini Lukavca u rijeku Spreču, što je izazvalo neprocjenjive štete ne samo za floru i faunu rijeke, nego i kada je riječ o zagađenosti vode, zraka i tla.

Osim Ljubića o ovoj temi govorila je i tužiteljica Jasmina Mujezinović, šefica istražnog tima tužilaca koji rade na predmetima zagađenja okoliša na području TK.

Ljubić je rekao da je u ovim slučajevima zakazao sistem. Sve što se sada radi jesu posljedice. Još je sve u istražnoj fazi i nije donesena nikakva odluka o krivičnoj odgovornosti, bilo kolektivnoj ili pojedinaca.

“GIKIL je 2012. godine dobio okolišnu dozvolu na temelju garancija da će u narednih pet godina ispuniti sve obaveze vezane za zaštitu okolice i investirati 111 miliona maraka. Ta je dozvola istekla prije godinu i po, a nadležno federalno ministarstvo još nije donijelo nikakvu odluku o novoj dozvoli”, rekao je Ljubić naglasivši da su u ovim slučajevima zakazale mnoge institucije koje bi se trebale baviti ovim problemima, što ukazuje, u stvari, na nepostojanje sistema.

Niko od nadležnih institucija nije se pozabavio time što GIKIL nije ispunio obavezu investiranja 111 miliona maraka u zaštitu okoliša, ali ni time što ova kompanija i dalje radi i dodatno zagađuje rijeku Spreču.

Ljubić je kategorički rekao da je riječ o odgovornosti za nečinjenje nadležnih institucija, jer se reaguje tek onda kada se problem dogodi, a posljedice su ogromne i zahtijevaju trošenje ogromnih budžetskih sredstava.

“Tri povrijeđena radnika u GIKIL-u su posljedica nečinjenja svih iz sistema zaštite okoliša. Na ovom području živi pola miliona ljudi i ne postoji ništa važno što bi ugrozilo njihov život, a omogućilo rad 1.000 zaposlenih u GIKIL-u”, kazao je Ljubić, te dodao da će Tužilaštvo biti bezrezervno na tragu otkrivanja odgovornih za ekološku katastrofu.

Spomenuo je da u Lukavcu ima još zagađivača okoline, ali nije želio reći o kojim se firmama radi, dodajući da ne želi pažnju javnosti skretati s GIKIL-a.

Jasmina Mujezinović, šefica istražnog tima tužilaca koji rade na predmetima zagađenja okoliša na području TK, kazala je da je formiran istražni tim za borbu protiv organizovanog kriminala u kojem se, osim tužilaca, nalaze i predstavnici MUP-a TK, te okolišni i inspektori za vodno pordučje. Naredbom o radu tima obuhvaćeno je više zagađivača.

“GIKIL se pokazao kao zagađivač okoline koji u radu najviše odstupa od zakonskih propisa kojima je regulisana ova oblast. Ono što je imalo za posljedicu jesu događaji od 31. maja i 1. juna, te iz augusta, kada se u Spreču izlila veća količina katrana”, kazala je Mujezinović.

Prilikom utvrđivanja činjenica na mjestu događaja istražitelji su zatekli niz problema.

“U vrijeme između ova dva događaja, po naredbi Općinskog suda u Lukavcu smo izvršili pretrese gdje smo izvršili uzorkovanje zraka, tla i vode od akreditovanih laboratorija, te su izdate naredbe za vještačenja koja su u toku. Izlaskom na mjesto događaja zatekli smo dotrajalu opremu, radnike koji su bez zaštitne opreme ili s minimumom opreme. U čitavom kompleksu se osjeti izuzetno jak i neugodan miris od supstanci koje smo kasnije zatekli i u Spreči. Katran se može vidjeti na svakom mjestu, sve je mnogo zapušteno i nezaštićeno”, izjavila je tužiteljica Mujezinović.

Rečeno je da su inspektori zbog propusta u radu i kršenja zakonskih propisa zagađivačima do sada izrekli brojne novčane kazne, ali one očito nisu smetnja da i dalje izazivaju nova zagađivanja, kazao je Ljubić uz napomenu da to nije dobar način sankcionisanja prekršitelja, jer bi cilj trebao biti da više uopće ne zagađuju okolinu.

Rekao je da se čekaju nalazi vještaka kako bi se donijela odluka o utvrđivanju krivične odgovornosti.

“U GIKIL-u se ne vidi spremnost da se ispuni obaveza u smislu zaštitnih mehanizama i da se ugrožavanje smanji na neku razumnu mjeru. Prozivamo i druge segmente sistema da se probude iz hibernacije i da počnu djelovati u skladu sa svojim ovlastima. Mi se bojimo novih posljedica nefunkcionisanja sistema ekološke zaštite, ali to nije naša briga”, zaključio je glavni kantonalni tužilac TK Tomislav Ljubić.

 

 

izvor: Akta

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor