Kako klimatske promjene pogoršavaju šumske požare

Svakoga ljeta šumski su požari sve su razorniji, a zadnjih tjedana naročito pustoše prostranstva Grčke, Portugala, Španjolske i sjeverne Kalifornije. Znanstvenici objašnjavaju kako globalno zatopljenje pogoršava taj problem.

Naravno, i drugi faktori utječu na sve učestalije i intenzivnije požare, uključujući ljudsko zadiranje u šumska područja i neodgovorno upravljanje šumama.

“Pacijent je već bio bolestan”, kaže David Bowman, profesor biologije okoliša na Sveučilištu u Tasmaniji i stručnjak za požare.

“Međutim, klimatske su promjene ubrzale bolest”

‘Dobro vrijeme’ za požar
Svaki vam vatrogasac može reći kakvi vremenski uvjeti pogoduju razvoju požara: vruće, suho i vjetrovito.

Stoga ne iznenađuje da će upravo u onim tropskim i umjerenom toplim područjima koje su poharali naleti šumskih požara, po klimatskim projekcijama, temperature dodatno rasti, a suše biti učestalije.

“Osim što donose više suhog i vrućeg zraka, klimatske promjene – ubrzavanjem isparavanja i povećanjem suša – također stvaraju više zapaljive ekosustave”, kazao je Christopher Williams, šef odjela ekoloških znanosti na Sveučilištu Clark u Massachusettsu.

Na jugu Francuske i Portugala u zadnjih 20 godina bile su tri ili četiri velike suše koje su se u takvom opsegu prethodno pojavljivale samo jednom u stoljeću.

Više ‘goriva’
Suho vrijeme znači više usahlih stabala, raslinja i trave – i više loživa za vatru.

“Sve te ekstremno sušne godine stvaraju veliku količinu sasušene biomase”, kaže Michael Vennetier, inženjer na francuskom Nacionalnom centru za istraživanje i tehnologiju okoliša i poljoprivredu (IRSTEA).

“To je savršeno zapaljivo”.

Promjene okoline
Da stvari budu gore, nove su se vrste bolje prilagodile poluaridnim uvjetima u svojim staništima.

“Biljke kojima odgovara vlažnost nestale su. Zamijenile su ih zapaljivije biljke koje mogu izdržati suhe uvjete, poput ružmarina, divlje lavande i timijana”, dodaje Vennetier.

“Ta promjena se događa prilično brzo”.

Žedne biljke
S porastom količine žive i manje kiše, drveća i grmovi kojima nedostaje vode puštaju korijenje dublje u tlo, kako bi dosegle svaku kap vode za svoje lišće i iglice.

To znači da više nema vlage u zemlji koja bi mogla usporiti nalet požara kroz šumu ili šikaru.

Duža sezona
Povijesno gledajući, u umjereno toplim dijelovima sjeverne polutke sezona je požara bila kratka – srpanj i kolovoz.

“Danas se razdoblje osjetljivo na požare proširilo od lipnja do listopada”, kazao je Thomas Curt s IRSTEA-e govoreći o prostoru Mediterana.

Za Kaliforniju, koja je tek nedavno izašla iz razdoblja petogodišnje suše, neki stručnjaci kažu kako ondje uopće nema sezone požara – planuti može cijelu godinu.

Više munja
“Što je toplije, to je više munja”, kaže Mike Flannigan, profesor na Sveučilištu Alberta u Kanadi.

“To vodi većem broju požara, posebno u sjevernim predjelima”.

Diljem svijeta 95 posto požara prouzročio je čovjek, dodao je.

Oslabljene zračne struje

Uobičajeni obrasci vremena iznad Sjeverne Amerike i Euroazije uvelike ovise o zračnim strujama na velikim visinama – koje nastaju kao rezultat kontrasta između polarnih i ekvatorijalnih tempereatura.

Međutim, globalno je zatopljenje povisilo temperature na Arktiku dvostruko brže od globalnog prosjeka, što je oslabilo spomenute struje. A to znači da zrak tone i postaje topliji i suši.

“Vatrogasci godinama znaju da je to pogodno za požare”

Nesavladiv intenzitet
Klimatske promjene ne samo da povećavaju vjerojatnost izbijanja požara, već povećavaju i njihov intenzitet.

“Ako požar postane preintenizivan – čemu trenutno svjedočimo u Kaliforniji i što smo vidjeli prije nekoliko tjedana u Grčkoj – ne postoji izravna mjera da se požar zaustavi”, rekao je Flannigan.

“To je poput pljuvanja na logorsku vatru”.

Najezda kukaca
S porastom temperature kukci su se premjestili sjeverno u kanadske borealne šume, putem stvarajući pustoš i ubijanjem drveća.

“Povećanje broja kukaca privremeno povećava zapaljivost šume tako što povećava količinu mrtvog materijala, poput iglica”, kaže Williams.

Začarani krug
Globalno, šume sadrže 45 posto Zemljina ugljika i upijaju četvrtinu ljudske emisije staklenika.

Međutim, kako šume umiru i gore, dio se ugljika vraća u atmosferu, doprinoseći klimatskim promjenama u začaranom krugu.

 

izvor: Agrobiz

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor