Organska proizvodnja i djevičanski čisto zemljište komparativna su prednost BiH (BiH)

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica obilježio je 16. oktobar, Svjetski dan proizvodnje hrane, organizacijom seminara, okruglog stola te prezentacijama o temi “Ruralni razvoj”, a u tom kontekstu i zdravstvenoj ispravnosti hrane.

“Institut nastoji popularizovati organsku proizvodnju hrane i čitav proces ruralnog razvoja. BiH je prošle godine usvojila Strategiju ruralnog razvoja te su nam na taj način postala dostupna i sredstva Fonda za ruralni razvoj Evropske unije”, napomenuo je direktor Instituta Senad Husejnagić te dodao da bi proizvodnja zdrave hrane mogla biti i komparativna prednost naše države.

Mostarski univerzitetski profesor Nezir Tanović istakao je kako je ovaj skup i jedinstven primjer u FBiH kako treba dati pozitivne impluse da se ovaj datum više poštuje.

“Proizvodnja zdravstveno ispravne hrane je izvozno orjentisana, radno intenzivna te izuzezno profitabilna. Zato naši prostori, sa djevičanski čistim zemljištem i sa tim velikim prirodnim resursom, imaju veliku šansu da ovaj koncept proizvodnje, svi skupa, usmjeravamo. Svi koji to rade, zaslužuju uvažavanje i poštovanje”, kazao je prof. Tanović, koji je konstatirao kako su ruralni resurs i organska poljoprivreda u BiH umrtvljeni. Nema, kaže prof. Tanović, finansijskog imputa ili ga bh. poljoprivrednici imaju vrlo maloj mjeri.

“Svi proizvodi sa naših prostora zaslužuju i dobivaju najveća odličja. I to ne samo u našoj zemlji, već i u inozemstvu. Fokus je ostati na svojim imanjima i proizvoditi zdravstveno ispravnu hranu za sebe, okoliš i tržište”, poručuje prof. Tanović, koji je izrazio nadu kako je dosadašnja, po njegovom mišljenju, nekonzistentna poljoprivredna politika FBiH, prevaziđena.

Tanović, koji je danas održao i predavanje o štetnim posljedicama za zdravlje ljudi koje izaziva korov ambrozija, istakao je kako su organska proizvodnja i ruralni razvoj u toj mjeri prosperitetni da su, po njemu, i jedina svijetla tačka za budući razvoj poljoprivrede u BiH.

“Odgovornost za preusmjerenje konvencionalne poljoprivrede u organsku, pored poljoprivrednika, u velikoj mjeri imaju i prerađivači poljoprivrednih proizvoda, trgovci, potrošači, zdravstveni radnici, naučnici, svakako i političari”, istakao je dr. Tanović.

Profesor Tanović je istakao da je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica prva i jedina ustanova ove vrste u FBiH koja se odvažila da aktivno govori i radi na rješavanju ovog problema, kao i poticajima za intenzivniju organsku domaću proizvodnju.

O zdravstvenim benefitima organske hrane govorila je nutritionistica Instituta Maja Trifković, koja je istakla kako je organska hrana, mada skuplja od konvencionalne, dugoročno isplativija investicija u sebe.

“Marketing je glavno krilo konvencionalno proizvedene hrane, koja je, u biti, uglavnom gotova, polugotova i prilagođena brzom tempu života savremenog čovjeka. Ali, mi možemo učiniti nešto dobro za svoje zdravlje, da se okrenemo prirodi, pripremanju i planiranju obroka”, kazala je Trifković.

Govoreći o zdravstvenim aspektima hrane, Trifković je dodala da je “hiperprodukcija hrane dovela je do proizvodnje hrane i prehrambenih proizvoda s različitim, manje vrijednim sastojcima, te proizvodnji hrane lošije kvalitete. Intenzivna upotreba preko 80.000 raznih hemikalija u proizvodnji životnih namirnica, otvara novu dimenziju problema – biološku vrijednost hrane kao nove kategorije kvalitete prehrambenih proizvoda, istakla je Trifković.

Svjetski dan hrane je posvećen borbi protiv gladi i neravnomjerne raspodjele hrane u svijetu, jer dok neki imaju previše hrane i bore se s pretilošću, drugi umiru od gladi ili posljedica pothranjenosti. Da bismo osigurali hranu za deset milijardi osoba koliko će nas biti 2050. godine, potrebna je korjenita promjena globalnog sistema poljoprivrede i proizvodnje hrane koja se očitava kroz FAO viziju #zerohunger.

Kako je ove godine tema vodilja Svjetskog dana hrane “Naša akcije su naša budućnost”, U Institutu su se odlučili u prvi plan staviti pitanje ruralnog razvoja ističući značaj nutritivne i zdravstvene vrijednosti organske hrane što je jedno od iznimno važnih pitanja u našoj zemlji.

Organska proizvodnja hrane je najperspektivnije rješenje i prilika za bolji razvoj ruralnog gospodarstva jer je Bosna i Hercegovina (BiH) jedna je od najruralnijih zemalja Evrope gdje više od 60% stanovnika živi u ruralnim područjima sa ogromnim neiskorištenim potencijalima u poljoprivredi. Upravo zbog toga je potrebno više se usmjeriti na proizvodnju zdrave hrane.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH je na 6. mjestu u svijetu, a na 2. mjestu u Europi po broju pretilih osoba. Postoje i statistički podaci da svako peto dijete u BiH mlađe od pet godina ima prekomjernu tjelesnu masu!

Ovaj problem direktno možemo povezati s lošom kvalitetom hrane. Danas imamo sve manje „zdrave hrane“/organski proizvedene hrane, a hrana koja se nudi na tržištu sve je bogatija umjetnim dodacima, obiluje rafiniranim šećerima i zasićenim masnoćama. Istraživanja pokazuju kako je sve više bolesti uzrokovanih nepravilnom i nekvalitetnom prehranom.

 

izvor i foto: Akta

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor