Poljoprivrednici se žale na uvoz i podsticaje (BIH)

Republika Srpska svake godine u prosjeku gubi oko 60 miliona KM u poljoprivredi, i to baš onoliko koliko se za poljoprivredu izdvaja iz budžeta u vidu podsticaja.

Tako je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Srpskoj od 2013. godine manja za oko 300 miliona KM; prije pet godina iznosila je oko 1,8 milijardi KM, a prošle godine oko 1,5 milijardi KM. Istovremeno, godišnji podsticaji za poljoprivredu u Srpskoj iz budžeta iznose 60 miliona KM. Zanimljivo je da je vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala uprkos rastu cijena gotovo svih proizvoda u posmatranom periodu, izuzev povrća. Poljoprivrednici u Srpskoj već duže vrijeme se žale da ih uništava uvoz koji se graniči sa sivom ekonomijom. Tako je u posljednjih pet godina uvoz poljoprivrednih proizvoda u Srpsku povećan za oko 43 miliona maraka. – Najveći i glavni razlog gubitaka je u nekontrolisanom i prekomjernom uvozu, koji od 2008. godine, od kada je na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uništava domaću poljoprivrednu proizvodnju – ocjenjuje za Srpskainfo predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković. Loša raspodjela Od tada se u Republici Srpskoj, kako upozorava, bilježi nagli pad proizvodnje u svim granama poljoprivrede, osim mljekarstva, koje opstaje zahvajujući dobrim subvencijama. – Odgovorno tvrdim da nekontrolisani uvoz gasi naši poljoprivredu, a možda jednim dijelom i nepravilna raspodjela nedovoljnog agrarnog budžeta – navodi Marinković. Ističe da elementarne nepogode i vremenski uslovi u maloj mjeri utiču na ukupnu vrijednost poljoprivredne proizvodnje. – Ove godine imamo fantastičan rod kukuruza, pšenica je malo podbacila, ali je solidna. Imali smo lošiji rod povrća, ali je lane bio dobar. Imali smo lane mrazeva, ali je ove godine jabuka dobro rodila. Hoću da kažem da s bogom izlazimo na kraj, a da ne možemo s nefunkcionalnom državom – naglašava Marinković. Mandatar On kaže da se poljoprivredni proizvođači nadaju da će biti pozvani na konsultacije s mandatarom za sastav nove i da će sugestije poljoprivrednika biti prihvaćene, a shodno predizbornim obećanjima bivšeg predsjednika RS, koji je upoznat sa problemima. – Očekujemo da će konačno biti uvedene zaštitne mjere, koje samo u kratkom roku mogu da oporave našu poljoprivredu – navodi Marinković. Kao primjer mogućih mjera navodi Makedoniju, koja je takođe potpisnica SSP, u koju nije moguće uvesti grožđe u sezoni branja grožđa. – Nemoguće je da, recimo, svake godine u ovo doba imamo problem s plasmanom tovnih svinja, a proizvodimo 25 do 30 odsto potreba BiH za svinjskim mesom. Svi znaju za to, a niko ne reaguje – poručuje Marinković. Pogubna liberalizacija S razmišljanjem i prijedlozima Marinkovića saglasan je i ministar poljoprivrede RS Stevo Mirjanić. – Uređenje spoljnotrgovinskog poslovanja i primjena mehanizma zaštite domaće proizvodnje od suštinskog su značaja za agrarni sektor zbog trenutne liberalizacije uvoza, koja je pogubna po domaće proizvođače – kaže Mirjanić. Prije samog prihvatanja adaptiranog SSP, kako kaže, iz RS su upozoravali da će njegovom primjenom biti otvorena mogućnost bescarinskog uvoza robe značajne vrijednosti, koje su lani iznosile oko 183 miliona KM. Diktat velikih igrača – Stvar je u profitu pojedinaca, odnosno velikih igrača na našim prostorima. Uvozimo jeftino i nekvalitetno meso. To svi znaju, a niko ne reaguje. Čuva se socijalni mir. Evo, Italijani pojedu juneći but, a nama šalju dijelove mesa na kojima se nalaze krvni sudovi gdje se daju vakcine i hormoni. Takvo meso nam šalju po bagatelnoj cijeni, a većina ljudi uopšte ne zna šta kupuje – kaže Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivča svinja RS. S druge strane, kvalitetnu junetinu, kako kaže, izvozimo u Tursku.

 

Izvor: www.bijeljina.org

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor