Zbog pogreške u smeću završili milijuni PET boca (HR)

Ukidanje povratne naknade na ambalažu za mlijeko 2015. bilo je pogreška

Nakon što su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potvrdili da od iduće godine planiraju ponovno uvesti povratnu naknadu od 50 lipa za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i na staklenu, plastičnu i aluminijsku ambalažu od pića i napitaka volumena dva decilitra, straha od poskupljenja mlijeka i mliječnih proizvoda ne bi trebalo biti.

Povratna naknada koja će se naplaćivati na spomenutu ambalažu od 50 lipa samo će jednokratno na policama trgovine povećati cijenu mlijeka i mliječnih proizvoda pakiranih u plastične boce.

Nema poskupljenja

– Međutim, tih 50 lipa svaki će savjesni građanin, koji će tu ambalažu vratiti u trgovinu, dobiti natrag. Dakle, ne bi trebalo biti realnog poskupljenja. Mi u mliječnoj industriji sigurno ćemo imati veće troškove zbog ponovnog uvođenja ove naknade i za nas će to značiti udar na likvidnost, bez obzira na to što je riječ o prolaznoj stavci. Međutim, svježim mlijekom konkuriramo i mnogim inozemnim proizvođačima čije je mlijeko pakirano u tetrapak. Ubuduće ćemo takvima biti još manje konkurentni, jer na tetrapaku nema povratne naknade, dok se ona stavlja na svježe mlijeko u PET ambalaži. To baš nije najsretnije riješeno i u odnosu prema uvoznicima bit ćemo u nepovoljnijem položaju – kazao nam je predsjednik Uprave Meggle Hrvatska Marjan Vučak.

Treba podsjetiti kako je naknada na plastičnu ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode ukinuta 2015. godine u mandatu ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića, odnosno SDP-ove vlade. Zmajlović je tu promjenu obrazložio kao mjeru u smanjivanju parafiskalnih nameta gospodarstvu, odnosno proizvođačima mlijeka i mliječnih proizvoda koje godišnje ova naknada opterećuje, kako je rekao, s 30 milijuna kuna. Ministar je kazao kako se time stvaraju pretpostavke za pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda u ambalaži za koju se naplaćivala povratna naknada, i to u iznosu od 52 lipe, koliko plaćaju trgovci, odnosno proizvođači. Iz tih podataka jasno je da mljekarsku industriju očekuju novi troškovi od ponovnog uvođenja povratnih naknada za ambalažu. Isto tako, vrlo je lako zaključiti da je ukidanje naknade prije tri godine bilo pogrešan potez. Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš kazao je kako je analizama utvrđeno da ambalaža “koja se prije prikupljala kroz sustav, u većini slučajeva sada završava u miješanom komunalnom otpadu i opterećuje odlagališta otpada.” “Nerijetko se ona baca i u prirodu. Kako se radi o korisnoj sirovini, Ministarstvo i Fond su stava da se ambalaža od mlijeka vrati u sustav te da građani za nju ponovno mogu pri povratu u trgovinu dobiti povratnu naknadu od 0,50 kuna”, izjavio je Ponoš.

Prije tri godine ili točno 27. kolovoza 2015., kada smo u Glasu Slavonije pisali o ukidanju povratne naknade za ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode, upozoravali smo da bi taj potez mogao donijeti mnogo više ekoloških problema nego što će donijeti koristi gospodarstvu. Prema tadašnjim podatcima, godišnje se u sustavu (povratne naknade) nalazilo 576 milijuna boca i limenki, od kojih se vraćalo 534 milijuna ili 93 posto. Ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda činila je 11 posto povratne ambalaže te je od kolovoza 2015. zaustavljeno prikupljanje uz povratnu naknadu oko 60 milijuna plastičnih boca od mlijeka. Dobar dio tih boca završio je u reciklaži, međutim prevelik broj njih skončao je na neželjenim mjestima – deponijima otpada gdje će one ostati zakopane i nerazgrađene idućih nekoliko stoljeća. Na taj problem upozorila je i Zelena akcija.

Ispuniti ciljeve

Voditelj programa gospodarenja otpadom Zelene akcije Marko Košak u četvrtak nam je kazao kako je sada jasno da je Zelena akcija prije tri godine bila u pravu.

– Pozdravljamo vraćanje povratne naknade za ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode. Dobar dio te ambalaže završava na deponijima komunalnog otpada, jer Hrvatska još uvijek nema uređen sustav odvojenog prikupljanja i reciklaže otpada u velikoj većini gradova i općina. Smatramo da bi se povratne naknade trebale dodatno proširiti na ostale plastične boce, primjerice od jestivog ulja, deterdženata, šampona itd. Ta ambalaža također završava na deponijima, što nije dobro, između ostalog i zbog visokih ciljeva koje Hrvatska ima glede recikliranja korisnog otpada. Ti se ciljevi mogu ispuniti i s pomoću dobrog sustava s povratnim naknadama – kazao nam je Košak.

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor