Povećava se brojno stanje bosanskog brdskog konja (BIH)

Bosanski brdski konj – konj čelične tjelesne građe, nesrazmjerne snage, otporan na bolesti, snažne konstitucije i velike izdržljivosti. I izdržao je! Prije dvije godine mnogi su upozoravali da je ova pasmina kritično ugrožena i da je došao posljednji trenutak da se poduzmu mjere za njeno očuvanje. Dvije godine kasnije, ne samo da nije rubu nestanka, već se njen broj povećava, a uzgajivači su dobili Udruženje.

Naime, u Sarajevu je krajem novembra održana osnivačka skupština Udruženja uzgajivača i ljubitelja bosanskog brdskog konja. Udruženje je osnovano sa prvenstvenim ciljem očuvanja čistokrvne pasmine bosanskog brdskog konja koja je donedavno bila na rubu nestanka.

Da bi lakše komunicirali međusobno, dogovarali se u pogledu realizaciju Uzgojnog programa, zajednički nastupali prema ministarstvima u čijoj je nadležnosti ova materija, lakše sarađivali sa Međunarodnim udruženjem uzgajivača BBK i sl. odlučili smo da formiramo Udruženje koje će djelovati na području Federacije BiH”, kaže za Akta.ba Enver Žiga, jedan od inicijatora i vlasnik ergele “Žiga”.

Jedan od prvih zadataka im je da naprave plan pristupa i odrede pastuhe koji će biti u rasplodu.

“To nije nimalo jednostavan posao jer moramo uzgoj u srodstvu svesti na najmanju mjeru. Pored toga, odmah pokrećemo inicijativu da na padinama Jablaničkog jezera u saradnji sa ergelom “Jezero” i stanovnicima sela Lizoperci oformimo OAZU bosanskog brdskog konja. To je posao koji će trajati nekoliko godina”, priča nam Žiga.

Borba duga deset godina

Napominje da borbu za spas ove autohnote pasmine vode već više od 10-tak godina. Ugroženost pasmine prvi je uočio Anton Dolinšek koji je imao ergelu Nevesinju.

Na njegovo insistiranje, dok je još Prof. Telalbašić bio živ, obišli su sva značajnija mjesta u BiH za koja su smatrali da bi u njima moglo biti konja ove pasmine. Rezultati su bili poražavajući, vrlo rijetko su sretali konje koji bi bili barem u tipu ove pasmine. Opet na inicijativu Dolinšeka, u martu 2010. godine osnovali su Međunarodno udruženje Uzgajivača BBK sa sjedištem na ergeli “Planido” u Sloveniji, čiji su vlasnici Aline i Anton Dolinšek.

Po njegovim riječima, Udruženje je za proteklih osam godina ostvarilo impozantne rezultate.

Što se tiče uzgoja u Federaciji BiH ergela “Žiga” je bila dugo vremena jedini uzgojni centar. Tek 2016. godine osniva se ergela “Jezero” u Jablanici, zatim početkom ove godine ergela “Sava” Orašje, a u toku su pripreme za osnivanje ergele “Čardaklije” kod Bosanskog Petrovca i ergele “Stožer” na Kupresu.

“U trenutku kada sam ja sa svojom familijom 2011. godine osnovao ergelu “Žiga” u selu Ratkovci kod Visokog, mi u Federaciji nismo imali niti jedno grlo BBK uzgojeno u čistoj krvi, a to znači da je žigosano, da mu je izvršena DNK analiza, da je upisano u matične knjige pasmine i sl. Ja sam prešao vrlo težak put da bih došao do 37 grla koja trenutno imam. Pored toga svi konji u nabrojanim ergelama ili ergelama koje su u fazi osnivanja potiču iz moje ergele. Zasnovao sam tri nova roda kobila (Sena, Bosna, Gara i Đula) i jednu novu liniju pastuha – Đulbeg koji već ima 6 muških potomaka”, navodi on.

Trenutno u Federaciji ima 58 registrovanih grla BBK i taj broj se stalno povećava. Idućeg proljeća očekuju 11 novih ždrijebadi, što je veliki uspjeh, a za 2020. godinu očekuju još veći uspjeh jer idućeg proljeća planiraju pariti 21 kobilu.

“To je uspjeh koji ja do prije koju godinu nisam mogao ni sanjati. Sva ta kretanja i jesu bila razlog da iniciramo osnivanje Udruženja”, ističe ovaj borac

Dodaje da im je uzgoj na ergeli “Žiga”, te uzgoj u Sloveniji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Holandiji i Srbiji omogućio da za izvjesno vrijeme otklone opasnost od izumiranja pasmine.

“Novoosnovane ergele u Federaciji i one koje će uskoro biti osnovane trebalo bi da budu garancija da će se uzgoj u čistoj krvi nastaviti i da ćemo u narednih nekoliko godina imatiše od 100 grla BBK što je i cilj uzgojnog programa Udruženja”, ponosno ističe Žiga.

Poticaji bez svrhe 

Govoreći o tome da li i koliko imaju podršku vlasti, Žiga kaže da je Federalno ministarstvo poljoprivrede od 2017. uvelo poticaj za uzgoj autohtonih pasmina. Problem je što je BBK svrstan u grupu sa kravama “Buša”, domaćim magarcima i psima Tornjacima.

“Jedino naše Udruženje ima organizovane matične knjige i to od 1929. godine, drugi to nemaju pa se stvara zbrka, a moguće su i mahinacije. Jedan od zadataka Udruženja biće upravo i odvajanje poticaja za BBK od ostalih”, naglašava on.

U želji da budu dio spašavanja ove pasmine, Žiga kaže da mu se često javljaju ljudi koji bi htjeli da uzgajaju BBK, ali većina ih ne zna ništa o konjima. Pored toga, ima i onih koji su u osnovi prevaranti i nastoje izvući neku korist za sebe.

“Ja lično sam jako zadovoljan sa onim što su uradile ergele “Jezero”, “Sava” “Čardaklije” i “Stožer”. Postoji interes od još nekoliko ozbiljnih ljudi, ali mi nažalost nemamo dovoljno rasplodnih grla, trebamo prvo obezbijediti još rasplodnih grla za “Čardaklije” i “Jezero” pa tek onda ići dalje“, ističe naš sagovornik.

Na kraju podsjeća na Ergelu “Borike” koja je, kaže, njegovabolna rana i koja je 1947. godine preseljena iz Sarajeva na Borike.

“Kroz taj dugi niz godina ona je bila kultno mjesto uzgoja BBK. Tako je bilo sve do 2011. godine kada ergela dolazi u  ruke ljudi koji su je, svjesno ili nesvjesno, doveli u vrlo težak položaj. Meni svi detalji nisu poznati, ali pouzdano  znam da još uvijek imaju izvanredan genetski potencijal i sve uslove da se ergela obnovi”, zaključuje Žiga.

 

Izvor: akta

Slika: pixabay

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor