EU: Direktiva zabranjuje 16 nepoštenih trgovačkih praksi (HR)

Marijana Petir: Suzbijanje nepoštene trgovačke prakse bit će poticaj mladim poljoprivrednicima da se nastave baviti poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnom prostoru

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj svoju je prvu ovogodišnju sjednicu započeo predstavljanjem sporazuma koji su o zakonodavnom prijedlogu direktive o nepoštenoj trgovačkoj praksi u prosincu postigli Europski parlament, Komisija i Vijeće nakon održanih šest trijaloga. Pregovarački tim postigao značajne izmjene u odnosu na prvotni prijedlog Komisije, osobito u pogledu proširenja opsega direktive na većinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proširenja popisa zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi za dodatnih osam uz već predloženih osam i zaštitu poljoprivrednika te malih i srednjih poduzeća.

Postignutim dogovorom zadovoljstvo je izrazila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir koja se i sama od početka svog mandata zalaže za donošenje takvog zakona na europskoj razini, a inicirala je i njegovo donošenje u Hrvatskoj. Zastupnica Petir čestitala je pregovaračkom timu koji je uložio jako puno napora kako bi zaštitili interese poljoprivrednika. „Rezultat koji smo dobili utro je put da dobijemo prvi zakon u Europskoj uniji koji će pružiti značaju zaštitu svih poljoprivrednika, ali i njihovih organizacija, kao i malih i srednjih poduzeća“, kazala je Petir.

Ona je dodala kako će poljoprivrednici biti zaštićeni od „velikih“ koji djeluju nepravedno i suprotno pravilima. „Smatram, stoga, da je ovo jedan od najvažnijih zakonodavnih prijedloga te će upravo on biti poticaj mnogim mladim poljoprivrednicima da se nastave baviti poljoprivredom i da ostanu živjeti u ruralnom prostoru. Oni naime navode nepoštenu praksu kao glavni razlog napuštanja poljoprivrede i odlaska iz ruralnih sredina“. Petir je također naglasila kako su „napori koje je ovaj odbor postigao hvalevrijedni, kao i ono što smo postigli jer je to bila borba Davida nad Golijatom. Nadam se da ćemo uspjeti biti konkretni i uspjeti pomoći poljoprivrednicima da osjete blagodati ove direktive“.

Valja napomenuti kako Direktiva predstavlja minimum usklađivanja te stoga države članice mogu predvidjeti proširenje područja primjene u nacionalnim zakonodavstvima. Izvorni Komisijin prijedlog pokrivao je samo dobavljače s prometom do 50 milijuna eura i kupce s prometom većim od 50 milijuna eura. Novi dinamični pristup umjesto toga sadrži šest kategorija prema njihovu prometu (od 0 do 2 milijuna eura, od 2 do 10 milijuna, od 10 do 50 milijuna, od 50 do 150 milijuna, od 150 na 350 milijuna, i od 350 milijuna nadalje) čime je obuhvaćen veći broj poslovnih subjekata na području EU. Pomoću uvedenih razreda omogućuje se da „objektivno podređeni dobavljač“ može pokrenuti predviđeni postupak protiv „objektivno jačeg kupca“.

Osam dodatnih zabranjenih trgovačkih praksi koje se propisuju na inicijativu Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj odnosi se na: nepoštivanje roka plaćanja od 60 dana za nekvarljive proizvode, plaćanje usluga koje nisu pružene, zatim kada kupac odbije pismeno potvrditi uvjete ugovora o nabavi (pisani ugovor bit će obvezan ako to zatraži dobavljač), zlouporaba povjerljivih informacija o dobavljačima od strane kupca, komercijalnu osvetu ili čak prijetnju takve odmazde ako dobavljač koristi prava zajamčena ovom Direktivom, plaćanje od strane dobavljača za ispitivanje pritužbi kupaca koje nisu posljedica nemara dobavljača. Dvije su dodatne „sive” zabranjene prakse, ako nisu dogovorene na transparentan način i prije početka ugovora o nabavi: prijenos troškova oglašavanja na dobavljača, uz prijenos troškova za promociju i marketing koje predlaže Komisija te plaćanja za upravljanje proizvodom nakon isporuke.

Osam nepoštenih trgovačkih praksi koje je prvotno predložila Europska komisija podijeljeno je u četiri „crne“ prakse koje su uvijek zabranjene: kašnjenja plaćanja za pokvarljive proizvode (preko 30 dana), jednostrane i retroaktivne promjene ugovora o nabavi, otkazivanje narudžbi za pokvarljive proizvode s kratkim otkaznim rokom, plaćanje za propadanje proizvoda koji su već prodani i isporučeni kupcu. Tu su i četiri „sive“ prakse: povrat neprodanih proizvoda, plaćanja da postanu dobavljači ili za skladištenje, prikazivanje ili popis proizvoda, plaćanja za promotivne troškove te plaćanja za marketinške troškove. Sporazumom je poboljšana i pravednost na globalnoj razini: osim uključivanja stranih dobavljača, direktiva pokriva i kupce u trećim zemljama.

Da je važno jačati ulogu poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom smatra i 88 posto ispitanika Eurobarometra iz prosinca 2017. Kada se istraživanje promatra na nacionalnoj razini, u gotovo polovici EU postoji jasna potpora politikama kako bi se osigurao pošten životni standard poljoprivrednika. Pri tome, u Hrvatskoj 71 posto ispitanika smatra da je Zajednička poljoprivredna politika doprinijela povećanju ulaganja, rasta i broja radnih mjesta u sektorima poljoprivrede i proizvodnje hrane, a 74 posto njih da je ispunila ulogu osiguranja stabilne opskrbe hranom u EU, dok 70 posto smatra da je ispunjena uloga osiguranja održivog načina proizvodnje hrane.

 

Izvor: agrobiz

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor