Zaokret: Potrebno je smanjiti potrošnje nezdrave hrane poput crvenog mesa za najmanje 50 posto

Znanstvenici predlažu brojne mjere sa ciljem da se izmjeni način ishrane, od uvođenja velikih poreza na neke proizvode do povlačenja “neprikladne” hrane sa tržišta.
Globalni sustav ishrane mora se pod hitno reformirati kako bi se smanjila potrošnja mesa i povećala potrošnja mahunarki jer je tri milijarde ljudi pothranjeno, a proizvodnja hrane premašuje mogućnosti planeta, upozorili su znanstvenici u novom izveštaju.

Komisija EAT-Lanset, platforma znanstvenika, poziva na radikalni zaokret u ishrani koji će biti od koristi i za zdravlje ljudi i za okoliš.

Izvještaj, koji je rezultat dvogodišnje suradnje 37 znanstvenika iz 16 zemalja, ukazuje na neraskidivu vezu zdravlja ljudi i ekološke održivosti.

“Cijena pogrešnih sustava ishrane je da je gotovo milijardu ljudi gladno, a gotovo dvije milijarde ljudi jede previše loše hrane”, ističe se u izveštaju i dodaje da je poljoprivredna proizvodnja veća nego ikada ali da nije ni otporna ni održiva.

I dok je tri milijarde ljudi na planeti pothranjeno, proizvodnja hrane premašuje mogućnosti Zemlje, izaziva klimatske promjene i troši vodu i zemljište, ukazuje se u izveštaju.

Zaokret koji je potreban na planu ishrane zahtjeva znatno smanjenje potrošnje nezdrave hrane poput crvenog mesa za najmanje 50 posto. Istovremeno je potrebno ukupno povećanje potrošnje mahunarki, orašastih polodova, voća i povrća za više od 100 posto, ovisno od regiona.

“Ako bi se takav način ishrane prihvatio na svjetskoj razini, to bi značilo velike koristi za zdravlje i potencijalno bi se izbjeglo 10,9-11,6 milijuna prijevremenih smrti godišnje i smanjila smrtnost odraslih za 19-23,6%”, navodi se u izveštaju.

Međutim, preobilna potrošnja nezdrave hrane raste, upozorava se. “Intenzivna proizvodnja mesa je na nezaustavljivoj putanji i pojedinačno najviše doprinosi klimatskim promjenama”, ocjenjuje se u izveštaju.

“I industrija je izgubila svoj put i komercijalni i politički interesi imaju znatno veći utjecaj dok zdravlje ljudi i naš planet trpi posljedice”, ističu stručnjaci.

Znanstvenici predlažu brojne mjere sa ciljem da se izmjeni način ishrane, od uvođenja velikih poreza na neke proizvode do povlačenja “neprikladne” hrane sa tržišta.

Izvještaj je izazvao snažne reakcije organizacija poljoprivrednika koje smatraju kako meso treba biti dio izbalansirane ishrane.

U Udruženju poljoprivrednika i profesionalnih poljoprivrednih organizacija EU Copa Cogeca za EurActiv su rekli kako su neke zaključke iz izvještaja europski farmeri i njihova udruženja već razmatrali, uključujući “održivo intenziviranje poljoprivrede”, borbu protiv bacanja hrane i za smanjenje emisije ugljika.

“Europski farmeri su od 1990. smanjili emisiju za 20% unaprijeđujući proizvodnju, osiguravajući radna mesta i razvijajući ruralne krajeve”, istakla je u objavi Copa Cogeca.

Dodaje se da su modeli ishrane u Europi uvijek bili bazirani na različitim izvorima nutrijenata i unosu visokokvalitetnih proteina.

“Smatramo da put naprijed znači zadržavanje jako visokih standarda proizvodnje i istodobno unapređenje prakse u poljoprivredi i uzgoju uz podršku tehnologije. Europski farmeri uvijek su pratili društvene promjene i odgovarali na potražnju potrošača iznalaženjem najpragmatičnijih rješenja”, navelo je Udruženje poljoprivrednika EU.

“Nadamo se da će poljoprivrednici dobiti priliku da budu uključeni u rasprave i događaje jer smo mi ti na kojima je odgovornost za promjene dok se istodobno suočavamo sa neizvjesnošću zbog klimatskih promjena i transformacije tržišta”, zaključila je Copa Cogeca.

 

Izvor: agrobiz

Foto: pixabay

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor