Jagode skuplje od mesa (BIH)

Iako je do prvih proljećnih dana ostalo više od mjesec, u marketima širom RS već se uveliko prodaju jagode, a oni koji žele da se zaslade ovim voćem za kilogram moraju izdvojiti i do 12 KM, što je skuplje od kilograma većine vrsta mesa.

Trgovci kažu da je riječ o uvoznim jagodama, te da na domaće moramo čekati još najmanje dva mjeseca. Prodavačica u jednoj banjalučkoj piljarnici ističe da su jagode kod njih stigle prije desetak dana iz Španije, te da se prodaju veoma dobro.

– Plastična kutijica u kojoj ima oko 400 grama košta pet maraka i već smo prodali dosta. Kupci se baš obraduju kad ih ugledaju, vjerovatno jer im nije vrijeme. Lično ih nisam probala, ne znam kakvog su ukusa, ali znam da nemaju nikakvog mirisa, izgledaju kao plastične – rekla je ona.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH u zimskim mjesecima jagode se najviše uvoze iz Italije, Albanije i Slovenije, a lani je tokom januara i februara u našu zemlju stiglo oko 6.380 kilograma jagoda iz inostranstva čija je vrijednost bila 24.570 KM.

Domaći proizvođači jagoda ističu da nemaju uslove da proizvedu rane plodove ovog slatkog voća koje bi im u ovim zimskim mjesecima zasigurno donijelo ekstraprofit. Smatraju i da uvozne rane jagode lijepo izgledaju, ali da je njihov kvalitet, kako kažu, diskutabilan.

Goran Jovančević iz sela Kočićevo kod Gradiške bavi se klasičnim načinom proizvodnje na otvorenom pa prve plodove ubere sredinom maja.

– Jagode koje stižu u ranijim mjesecima rastu u plastenicima, a kod nas takav vid proizvodnje nije mnogo zastupljen. Čak i kad se radi u plastenicima, najraniji plodovi stižu tek sredinom aprila jer je nemoguće u ovakvim klimatskim uslovima, kada nedostaje toplote i svjetlosti podstaći vegetaciju da buja – objasnio je Jovančević. Dodao je da jagode koje se gaje u kontrolisanim uslovima nemaju zavidan kvalitet.

– Sva proizvodnja pod najlonom, koja je podstaknuta i stimulisana, manje je kvalitetna. Takvi proizvodi estetski izgledaju veoma lijepo ali ukus je relativan, skoro nikakav. Zbog manjka sunca, jagode iz plastenika sadrže znatno manje šećera, pa nemaju onu prepoznatljivu slatkoću tog voća. Najslađa je ona jagoda koja stiže u junu – rekao je Jovančević.

Zijad Smajić iz sela Koralj kod Lopara godišnje proizvede oko 20 tona jagoda, a kompletna proizvodnja odvija se pod vedrim nebom.

– U berbu krećemo oko 1. maja i to obično traje 45 dana. Nemamo uslove da proizvodimo jagode u ranijim mjesecima jer su za takvu proizvodnju neophodni plastenici sa grijanjem, a to su vrlo skupe investicije. Smatram i da su te rane jagode, koje se sada prodaju na našem tržištu, lošeg kvaliteta i vjerovatno pune hemijskih sredstava – tvrdi Smajić.

Da su domaće jagode zasigurno dobrog kvaliteta, pokazuju analize Inspektoratu RS, čiji su inspektori lani obavili pojačan nadzor primarne proizvodnje jagoda sa akcentom na upotrebu pesticida i vođenje evidencija  o svakom tretiranju.

–  Na teritoriji cijele RS izvršene su 44 kontrole primarne proizvodnje jagoda kojima su obuhvaćeni zasadi ukupne površine od 18,7 hektara. Pored provjere propisanih evidencija, vrste sredstava koja koriste proizvođači, poštovanja principa dobre poljoprivredne prakse, inspekcija je obavila i uzorkovanje jagoda za laboratorijske analize. Svi ispitivani uzorci bili su uredni – rekli su u Inspektoratu RS.

Kontrola uvoznog voća

U Inspektoratu RS kažu da najveći rizik kod voća predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i toksičnih metala, te da svaka pošiljka voća iz uvoza mora imati uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i sertifikat koji izdaje ovlašćeni organ zemlje izvoznice.

– Republička fitosanitarna inspekcija je lani prilikom uvoza voća, povrća i žitarica pregledala 23.550 pošiljki hrane biljnog porijekla od kojih je za potrebe laboratorijskih analiza uzeto 1.507 uzoraka. U 2017. analizirano je 1.133 uzorka i na osnovu laboratorijskih rezultata nije utvrđeno prisustvo pesticida u voću iznad maksimalno dozvoljene koncentracije u posljednje dvije godine – rekli su u Inspektoratu.

 

Izvor: capital

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor