Za proizvođače šećerne repe predlažu se potpore od 60 milijuna kuna (HR)

Ministarstvo poljoprivrede uputilo je ovih dana u javno savjetovanje prijedlog programa potpore za proizvođače šećerne repe od 2019. do 2021. godine, ukupne vrijednosti 60 milijuna kuna, sa ciljem da se zadrži interes za proizvodnju šećerne repe i smanji negativni trend.
Za provedbu tog programa osigurat će se financijska sredstva u državnom proračunu za 2019. te projekcijama za 2020. i 2021. godinu, u ukupnom iznosu od 60 milijuna kuna za cijelo razdoblje provedbe programa, odnosno 20 milijuna kuna godišnje.

Maksimalni jedinični iznos potpore po hektaru iznosit će 2.250 kuna.

Zadržati interes za proizvodnju

Iz Ministarstva poručuju da je cilj potpore zadržati interes proizvođača za bavljenje proizvodnjom šećerne repe, što je značajno ne samo zbog zadržavanja proizvodnje šećerne repe i opstojnosti industrije šećera već i zbog plodoreda i održavanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta.

Kako se navodi u nacrtu, ulaskom u EU Hrvatska ušla je u sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera. Europska komisija, naime, Hrvatskoj je dodijelila nacionalnu proizvodnu kvotu za proizvodnju šećera, a paralelno s tim započinje i trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom.

“Međutim, sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera bio je u primjeni do 1. listopada 2017. godine, ali se trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom nastavio da bi u 2018./2019. tržišnoj godini proizvodnja šećera iz šećerne repe dosegnula najniže brojke”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Pojašnjavaju da je glavni razlog tome pad cijena šećera na europskom tržištu zbog neograničene proizvodnje, što je ujedno dovelo do narušavanja tržišta i nestabilnosti u sektoru.

Napominju da to za sobom povlači i pad interesa proizvođača za sjetvu šećerne repe, na što uvelike utječu i manje cijene koje mogu ponuditi domaće šećerane, pa se proizvođači okreću proizvodnji manje zahtjevnih kultura.

“Stoga postoji bojazan u odnosu na mogućnost potpunog prestanka proizvodnje šećerne repe i zatvaranja šećerana, što bi imalo dalekosežne posljedice na zaposlenost u manje razvijenim ruralnim područjima Slavonije i Baranje, gdje se odvija najveći dio proizvodnje šećerne repe. S obzirom da je dugi niz godina šećer najvažniji izvozni poljoprivredni proizvod Republike Hrvatske, bez vlastite proizvodnje došlo bi do veće ovisnosti o uvozu, što će rezultirati rastom cijena šećera u maloprodaji”, upozoravaju iz Ministarstva.

Lani proizvodnja pala za 40 posto

Navode podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) po kojima su se od 2013. do 2018. godine površine zasijane šećernom repom značajno smanjile. Pritom, najviše šećerne repe je bilo zasijano 2014. na površini od 21.900 hektara, da bi već u 2015. godini, kada se javila prva veća kriza u sektoru šećera, površine bilo daleko manje – iznosile su 13.833 hektara.

DZS je nedavno objavio prve procjene prema kojima je proizvodnja šećerne repe u 2018. smanjena za 40,5 posto, i to za 524 tisuće tona, u odnosu na proizvodnju ostvarenu godinu ranije.

Prema ranim procjenama DZS-a, površine zasijane šećernom repom u 2018. godini iznose oko 14.300 ha, a procjenjuje se da će u 2019. godini biti daleko najmanje površina zasijanih šećernom repom oko 11,5 do 12 tisuća hektara, navode iz Ministarstva te napominju da u odnosu na 2014. godinu smanjenje proizvodnih površina iznosi 45 posto.

Korisnici ove potpore moći će biti proizvođači šećerne repe koji su upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koji će podnijeti zahtjev i koji ostvaruju pravo na proizvodno vezanu potporu za šećernu repu. Kako navode iz Ministarstva, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o zahtjevima podnesenim za proizvodno vezanu potporu, u 2017. godini šećernu repu proizvodilo je 840 proizvođača.

Prijedlog programa u javnoj je raspravi do 2. ožujka ove godine

 

Izvor: seebiz

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor