Sijat će se na više od 500.000 ha – najviše kukuruza (HR)

Ovoga proljeća sijat će se na više od 500.000 hektara od kojih će značajne površine biti zasijane kukuruzom za koji je, kao i za pšencu, lanjska godina bila odlična.Uoči sjetve iz Ministarstva poljoprivede stigla je i dobra vijest za proizvođače šećerne repe o 60 milijuna kuna ukupnih potpora za sjetvu te kulture, a što bi trebalo zaustaviti pad brojki u toj proizvodnji, uvjetovan situacijom u sektoru šećera u EU-u.
Ministarstvo je u javno savjetovanje uputilo prijedlog programa potpore za njene proizvođače za 2019.- 2021., vrijedan 60 milijuna kuna, tj. 20 milijuna kuna godišnje. Maksimalni jedinični iznos potpore je 2250 kn/ha, a cilj je zadržati interes proizvođača za bavljenje ovom proizvodnjom.
Poput svojevrsnog uvoda u proljetnu sjetvu u ožujku/travnju možemo dodati i da teku sjetvene aktivnosti u veljači, kada se siju proljetni ječam i zob. U ožujku u polja ulaze sijaćice sa šećernom repom i djetelinom, a u travnju s kukuruzom, suncokretom i sojom čija je sjetva znatno porasla, a zahvaljujući sustavu potpora i uvjetima u korist ekološki značajnih površina.
Dok su se mnogi okrenuli drugim kulturama, Stjepan Brčić iz Vrbanje i dalje ostaje vjeran šećernoj repi. On i brat ratare na 400 ha, od čega će šećernom repom ovoga proljeća posijati 80 do 100 ha.
– Šećernom repom sijemo uvijek jedan čitav pojas. Imamo pet kultura i njih se držimo – šećerna repa, pšenica, kukuruz, soja i uljana repica. Potpore za repu su u redu, uvijek su dobrodošle. I mi smo osjetili probleme u sektoru šećera u EU-u, najviše na cijeni. Taj je problem prisutan više godina, ovisno o digestiji, cijena je po vagonu smanjena i do 1000 kn. Repu odrađujemo za Sladoranu Županja. Zadovoljni smo prošlom godinom – i cijenom i količinama. Po hektaru je bilo čistih 6-8 vagona, a i digestija je bila solidna, ne otkriva postignutu lanjsku cijenu svoje repe Brčić.
Kaže, pripreme za sjetvu su u tijeku, strojevi spremni. Nakon 7-godišnje stanke, šećernoj repi vraća se i piškorevački ratar Matija Brlošić, član UO-a HPK.
– Idem opet s repom, jer ipak obećava bolju zaradu u odnosu na druge kulture. Od 2012. broj jedan nam je bila sjemenska pšenica, no ona pada i uvodimo repu kao novu/staru kulturu – kaže Brlošić.
U Žitozajednici od sjetvene 2019., kaže direktorica Nada Barišić, ne očekuju se neka odstupanja u odabiru kultura.
– Kod žitarica nema razloga za brigu; 2016. imali smo pad površina pod pšenicom zbog loših cijena, lani smo se “povratili’ i sada stagniramo. Očekujemo dobru žetvu. Ukupno gledajući žitarice, nemamo nikakvijh turbulencija. Bilježimo rast pšenice na domaćem tržištu i veliku potražnju za njom. Vjerujemo da je to situacija koja i dalje ima neku stabilnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Pšenici je cijena dosegnula 1,5 kn/kg – kaže Barišić.Kada je riječ o ugovaranju za proljetnu sjetvu, Brčići, kaže Stjepan, većinom rade samostalno.
– A, kada ugovaramo činimo to s Napretkom Županja – dodaje Vrbanjac.
Brlošić ocjenjuje da ugovaranje proizvodnje funkcionira dosta dobro, ali da ima prostora i za još bolje. Ocjenjuje da je to, zapravo, jedini model gdje se poljoprivrednici udruže.

 

Izvor: glas slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor