Poljoprivreda je u posljednjih deset godina doživjela drastičnu promjenu (HR)

Hrvatska poljoprivreda raste, a pokrivenost uvoza izvozom najviša je u posljednjih sedam godina, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede. Istina, dodaju, riječ je o rastu od nekoliko postotnih poena, no pravi razmjeri i rezultati tog trenda vidjet će se za neko vrijeme. Prema nedavno objavljenim prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2018. iznosila je 16,98 milijardi kuna – rasla je 3,2 posto u odnosu prema 2017. No u usporedbi s 2015. rast je to od gotovo 9 posto.

Veći dohodak

 Bruto dodana vrijednost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva po tromjesečjima 2018., prema prvoj procjeni, viša je nego u istom razdoblju u 2017. Po kvartalima rast iznosi od 0,2 do 4,4 posto. Vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2018. iznosi 8,144 milijarde kuna, što je 2,4 posto više u odnosu prema 2017. te 10,2 posto u odnosu prema 2015. godini. U posljednje tri godine bilježi se stalni rast vrijednosti realnog dohotka – navode u Ministarstvu poljoprivrede, gdje ističu i rast izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao i to da prvi put izvoz raste znatno brže od uvoza – 6,8 posto izvoz, a 3,9 posto uvoz, pa dolazi i do smanjenja deficita.

– U 11 mjeseci 2018. izvezlo se 7 posto više nego 2017., a u odnosu prema 2015. godini 33 posto više, odnosno za 467,6 milijuna eura. Negativna bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda manja je 1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom tih proizvoda u 2018. porasla je i iznosi 66,13 posto i jedna je od najviših vrijednosti u posljednjih sedam godina – zadovoljno ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Jer, posljednjih sedam godina, govore statistička praćenja, pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosila je od 57 do 67,14 posto.

– Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda veća je od pokrivenosti nepoljoprivredne razmjene – dodaju u Ministarstvu.

Ekonomist Zdravko Grubeša, čija tvrtka “vodi knjige” za 180 OPG-ova, kaže da brojke i bilance govore o rastu u poljoprivredi.

– Rast izvoza i pokrivenosti njega uvozom sasvim je logičan slijed nakon što je i naša poljoprivreda postala dio EU-a i zajedničkog tržišta Unije, bržeg i jednostavnijeg protoka roba preko granica članica te manjih barijera. U prvom redu mislim na našu ekološku proizvodnju, koja se dosta izvozi, Europa ju traži. OPG-ovi rastu, moderniziraju se, uvjeti rada puno su bolji, poljoprivreda ni približno nije kao prije deset godina. Uz to, EU izdašno daje novac nizom potpora. I knjige koje vodimo – brojke u njima, govore o rastu poljoprivrede, podatci to egzaktno pokazuju – kaže Grubeša.

Ekonomist Robert Hadžić, konzultant za ruralni razvoj, i sam OPG-ovac, ne misli tako.

– Podatci o rastu poljoprivrede su netočni. I Eurostatovi i naši govore o padu, koji, istina, nije velik, ali je tu. Samo u sektoru mlijeka imamo 20 milijuna litara manju proizvodnju. Pokrivenost uvoza izvozom se smanjuje, a ne da se povećava. Mjere koje poduzima Ministarstvo su palijativne, a strateških rješenja nema – kaže Hadžić.

Problem mljekarstva

– Strukturni fondovi zasigurno će pridonijeti tomu da bude više obrtaja kapitala u poljoprivredi, no ono što i dalje pati proizvodnju jest da su cijene te koje su limitirajuće. Mjere Ministarstva poljoprivrede hvale su vrijedne, no treba ih pratiti osnovna cijena. Jer, lani smo dobili novac za junice i to je za pozdraviti, no od 1. prosinca skinuta je cijena mlijeka za osam lipa, pa se ta mjera odmah izgubila. U našem sektoru, mljekarstvu, i dalje je pad, mislimo da će i 2018. završiti njime, istina, nešto manjim nego prije. Bez obzira na to koliko se u njih upumpava, sektori mlijeka i mesa plaćaju ceh cijenama mlijeka i mesa – kaže mljekar Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga uzgajivača holsteina.

I Grubeša se slaže da se rast poljoprivrede nikako ne odnosi na sektor mlijeka.

– Ostali sektori su zadovoljavajući, ekonomičnost i profitabilnost rastu. Prateći kroz svoj rad OPG-ove, primjećujem da su osnaženi mehanizacijom, objektima i površinama – kaže Grubeša.

Hadžić se osvrće na nedavno donesene zakone poput onoga o OPG-ovima, čiji je gorljivi protivnik jer smatra da on OPG-ovima nameće obvezu dodatne administracije te da strancima olako otvara ulazak na hrvatske “table”, a za Zakon o poljoprivednom zemljištu kaže da na terenu ne funkcionira, da su lokalne samouprave još uvijek bez natječaja za državnu zemlju.

– Naši poljoprivrednici nikada neće reći da je dobro. Znam da je poljoprivreda mukotrpan posao, no ne treba reći da je sve loše. Brojke ih demantiraju. Mnogi stalno kukaju, a ne prestaju s tom djelatnošću. Generalno govoreći, uvidom u knjige, po meni se u njoj događa rast, ne velik, ali ipak rast, od pet do deset posto – ocjenjuje Grubeša.

 

Izvor: glas slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor