Proizvodi s hrvatskih farmi sve su traženiji (HR)

dravko Barać iz Ministarstva poljpoprivrede kaže kako su analize tržišta koje su radili u suradnji s riječkim Ekonomskim fakultetom pokazale kako hrvatski potrošači najradije kupuju hrvatske proizvode. Kad govorimo o Mesu hrvatskih farmi i drugim oznakama koje promovira Ministarstvo poljoprivrede, svima je cilj da pokažu i dokažu sljedivost određenog proizvoda. Pokraj mesa, u stočarskom je dijelu razvijen i poseban sustav označavanja za mlijeko i mliječne proizvode, med i jaja.

No oznaka samo po sebi ne znači puno ako se potrošačima neprestano ne šalje poruka što ona sama po sebi znači. – Potrošače neprestano treba educirati što znači takva oznaka te smo u Ministarstvu proveli niz promotivnih akcija uz predstavljanje mjera ruralnog razvoja – od radnog ručka s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem do doručka s hrvatskih farmi. Svim tim akcijama zajednička je poruka kako oznaka Mesa hrvatskih farmi i slično, koja se nalazi na proizvodu, znači dokazanu kvalitetu i dokazanu sljedivost. Upravo u stočarskom sektoru imamo sve alate da s punom pouzdanošću možemo stati iza sljedivosti i poslati poruku potrošačima da oznaka na tim proizvodima znači kontinuirani sljed praćenja životinje od rođenja, njezina evidentiranja kroz Jedinstveni registar domaćih životinja i prometovanja do klaonice i mesno-prerađivačkog dijela.

– Nema članice Unije koja ne provodi određene oblike promocije svojih poljoprivrednih proizvoda na nacionalnoj razini – kaže Barać. I on je uvjeren kako sustav sigurnosti hrane u nas dobro funkcionira. No zbog određenih problema vezanih za stočarsku proizvodnju koji se kumuliraju godinama, a eskalirali su i zbog velike mlječne krize u EU 2012., sustav se značajno urušavao i Hrvatska je sa 650 milijuna kilograma prodanog i isporučenog mlijeka pala na 475 milijuna kilograma.

– Pad u zadnjoj godini je i najmanji u posljednjih 5-6 godina. No svjesni toga  donijeli smo niz novih mjera u stočarstvu za koje smo uvjereni da će već u ovoj godini dati određene rezultate. Od kraja lanjske godine u stočarski je sektor usmjereno 65 milijuna kuna pomoći – 20 milijuna za nabavu steonih junica, 10.000 kuna po grlu, te dodatnih 45 milijuna potpore za uzgoj rasplodnih junica, novog rasplodnog materijala kako bismo povećali izvorno stado krava koje je ključno i za mesni sektor.

Kupnjom i uzgojem nastojimo povećati sadašnje matično stado od 155 tisuća krava jer nema proizvodnje mlijeka bez laktacije ili mesa bez teladi – objašnjava Barać. Pored toga, Ministarstvo kroz investicijske mjere radi i na modernizaciji proizvodnje. U roku mjesec i pol raspisat će se natječaj u okviru mjere 4. ruralnog razvoja, a riječ je o 100 milijuna kuna koje će se usmjeriti isključivo na proizvodnju mesa, rekao je Barać. Usto je i maksimum finacijske omotinice iz Programa ruralnog razvoja, svih 15%, usmjeren na proizvodno-vezana plaćanja koja su primarno vezana za stočarsku proizvodnju, od tova junadi, poticanja mliječnih krava, krava dojilja, koza i ovaca.

– To su sve višegodišnji programi, a potkraj prošle godine osmišljena je i potpora za uzgajivače koji se bave govedarskom proizvodnjom u sustavu krava-tele i fokusirani su na proizvodnju mesa – rekao je Barać. Što se tiče izvoza zdravstvenog stanja životinja, Kraljičković pak kaže kako Ministarstvo poljoprivrede izdvaja skoro 200 milijuna kuna godišnje za provedbu naređenih mjera zahvaljujući kojima imamo status zemlje slobodne od određenih bolesti i možemo izvoziti žive životinje i meso. Zadnje dvije godine posebice se  okrećemo izvozu na treća tržišta, u zemlje u kojima smo nekada tradicionalno bili prisutni i veliki su potencijal za plasman naših proizvoda.

Nakon što smo proglašeni zemljom slobodnom od kvrgave kože, otvara nam se i mogućnost izvoza na tursko tržište, priča Kraljičak. – U roku tri mjeseca očekujemo i certifikat za izvoz u Ukrajinu, a prije mjesec dana dobili smo suglasnost ruske agencije za sigurnost hrane za izvoz na rusko tržište kad se ukinu sankcije, što se uskoro očekuje – ističe on te dodaje kako smo nedavno imali i delegaciju iz Kine zainteresiranu za naše proizvode, a već tredicionalno izvzimo i u Australiju, Novi Zeland, SAD… – Zdravstveni status i odobreni objekti preduvijet su za izvoz – rekao je Kraljičković.

 

Izvor: agrobiz

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor