Od 22 hrvatska zaštićena proizvoda, slavonska su samo dva – med i kulen (HR)

– Zaštitit ćemo posebnost mesa crne slavonske svinje i standardizirati slavonsku šunku – kaže Andrija Matić
Među 22 prehrambena proizvoda s područja cijele Hrvatske čiji je naziv zaštićen i registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti i zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, Slavonija čini se zapinje jer s krajnjeg hrvatskog istoka navedene oznake imaju samo dva tradicionalna proizvoda – med i kulen. U postupku je pak zaštite među dodatnih osam delicija iz Hrvatske još jedan slavonski proizvod, a riječ je o – kobasici.

Uvidom u liste zaštićenih gastroproizvoda s oznakom EU kvalitete mogu se, naime, s područja i Slavonije i Baranje naći zapravo tri naziva, a to su Slavonski med koji je zaštićen oznakom izvornosti RH, te Baranjski kulen i Slavonski kulen/Slavonski kulin zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla RH, a četvrti proizvod naziva Slavonska kobasica u postupku je dakle registracije oznake na razini Europske unije u kategoriji zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Službeni su to podatci Ministarstva poljoprivrede, koje je i ove godine obilježilo Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda, a koji se, odlukom Hrvatskog sabora, obilježava 14. travnja, što je pak datum kada je 2015. godine registracija naziva Krčki pršut bila prva registracija zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete koju je jedan od hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvario. – To je i poruka javnosti o važnosti očuvanja tradicije i brendiranja Hrvatske s obzirom na jaku tržišnu prepoznatljivost europskih oznaka – istaknuli su tom prigodom u resoru ministra Tomislava Tolušića.

Bogata tradicija
Hrvatska je, prema izvješću Hine s prigodnog sajma proteklog vikenda u Varaždinu, među prvih deset zemalja po broju zaštićenih proizvoda s oznakama EU kvalitete. – Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Iako smo najmlađa država članica Europske unije, možemo biti izrazito zadovoljni jer imamo 22 prehrambena proizvoda čiji naziv je zaštićen kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini EU-a. Koliko je nama važno očuvanje i zadržavanje tradicijskih vrijednosti i različitosti na koje smo ponosni, najbolje govori i činjenica da smo dan kada je prvi naš proizvod dobio zaštitu naziva na EU razini proglasili Nacionalnim danom zaštićenih proizvoda – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić govoreći o “hrvatskom blagu na europskoj listi gastroblaga.”

Zanimljivo je pritom i pobrojiti to gastroblago kojim se Hrvatska predstavlja tržištu EU-a. Dakle, zaštićenom oznakom izvornosti RH je zaštitila naziv 12 proizvoda – Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje, Istarski pršut/Istrski pršut, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski med, Istra i otprije nekoliko dana Paška sol. Također, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla RH je zaštitila naziv deset proizvoda – Krčki pršut, Baranjski kulen, Lički krumpir, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Zagorski puran, Slavonski kulen/Slavonski kulin, Međimursko meso ‘z tiblice, Lička janjetina. K tome, u postupku registracije oznake na razini EU-a ima RH trenutačno osam proizvoda – Paška sol, Zagorski mlinci, Bjelovarski kvargl, Rudarska greblica, Varaždinski klipič, Paški sir, Malostonska kamenica i Slavonska kobasica.

Meso crne svinje
Zašto, međutim, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem nisu zastupljeniji na listi zaštićenih gastrodelicija s oznakom EU kvalitete – iako je nesporno riječ o dijelu Hrvatske p(rep)oznatom po bogatoj tradiciji domaćih, autohtonih proizvoda traženih i cijenjenih i u ostalim hrvatskim krajevima (i šire) – na lokalnoj se razini objašnjava kao – kompleksno pitanje. – Činjenica jest da je malo zaštićenih proizvoda s područja naše Slavonije, ali problem je što je u nekim proizvodnim granama gdje smo se mogli i morali dokazivati, primjerice kod sirova, ta tradicija kod nas izgubljena, a samo jedan je proizvođač svojedobno imao 30-ak vrsta sira koje je mogao zaštititi zbog svojih specifičnosti, ali on više ne radi. Ono što trenutačno kod sirova imamo nije, međutim, nikakva posebnost, već su standardizirani – komentirao je pročelnik Odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić. Dodaje, međutim, kako se trenutačno radi na zaštiti posebnosti mesa crne slavonske svinje, a k tome se radi standardizacija slavonske šunke.

– Neki drugi proizvodi zasad, nažalost, ne – kaže Matić dodajući da se ljudi teže odlučuju na višu razinu proizvodnje dok nemaju ozbiljnih viškova.

 

Izvor: glas-slavonije

Foto: pixabay

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor