Medonosno bilje spas za pčelare (SRB)

Posao pčelara sve češće je i svojevrsni posao ekologa. Kako vremenski uslovi, kiša ili nepogode često upućuju pčelare na prihranjivanje svojih pčela do kraja pčelarske sezone, mnogi pčelari su rešenje ovog problema našli u sadnji medonosnog bilja.

Evodija, kelreuterija, sofora, žešlja, dženarika, bagrem, dren, gledicija… samo su neke od preko 2.000 sadnica medonosnog bilja i grmlja sa kojima je pčelar Marijan Jelić iz Sombora u protekle tri godine oplemenio prostor na kome je stacionirao svoj pčelinjak. Ove medonosne biljne vrste premostiće periode kada u prirodi nema dovoljno nektara i polena za pčele. Jelić ističe da je promena klime, nedostatak šuma u Vojvodini, trovanje herbicima i drugo od naročitog značaja za proizvodnju meda, a posebno, smanjena biljna raznovrsnost.

“Kao jedan krupan primer mogu navesti da je u Vojvodini u prethodnim decenijama u potpunosti nestala jedna od najvećih paša – paša belog bosiljka. Na žalost, za nas pčelare, među medonosnim vrstama, a invazivnim su bagrem, glavni srpski medonoša, tu je i bagremac, divlji duvan, zlatna šipka i astra koje su za vojvođanske pčelare veoma značajne!”, navodi pčelar Marijan Jelić.

Zbog medonosnih vrsta kao što su bagrem, hrast i vrba, na području šumskog gazdinstva Sombor, pedesetak pčelara stacionira više od 2.500 košnica. Kako je 2008. godine JP “Vojvodina šume” setifikovalo svoje šume, dozvoljena je samo obnova postojećih površina pod bagremom, ali zabranjena je sadnja novih površina.

“Na žalost, pčelari verovatno žele povećanje prostora pod medonosnim vrstama ali, konkretno, pošto je reč o zaštićenom prostoru, tu se naši interesi sukobljavaju, neće biti novih površina pod medonosnim vrstama, čak će biti i smanjenja!”, kaže Radmila Šakić Peurača, samostalni referent za zaštitu životne sredine u šumskom gazdinstvu Sombor JP “Vojvodina šume” Sombor.

Iako Institut za nizijsko šumarstvo propagira podizanje zaštitnih pojaseva kao agrošumskih sitema sa zasadom pčelinje paše, do današnjeg dana još nijedan primer takvog agrošumskog sistema nije zasađen.

Izvor: RTV

Foto: Pixabay (erwin66as)

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor