Nepovoljno vrijeme brine semberske poljoprivrednike (BIH)

Semberski poljoprivrednici sa zebnjom gledaju u nebo, jer obilne padavine i naglo otopljenje utiču na prinose i kvalitetu roda.

Za Srpskainfo kažu da se uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima mora saditi i sijati. Nadaju se da, uz primjenjene agro-tehničke mjere, koje znatno poskupljuju proizvodnju, godina ipak neće biti mnogo lošija od prethodne. Semberski poljoprivrednici navode da zbog obilnih padavina u maju nisu mogli na vrijeme da iznesu rasadu na njive. Najviše su stradali paprika i lubenica, dok je ono što su uspjeli da zasade oboljelo od raznih bolesti. Domaće lubenice ove godine kasniće na tržište skoro mjesec dana, a kašnjenje u berbi proizvođačima donosi velike gubitke. Rana proizvodnja je najisplativija, konkurencija mala, a cijena znatno veća u odnosu na ljetnji period, kada se zbog velike ponude često prodaje ispod rentabilnosti. Mićo Živić iz Crnjelova na tri hektara proizvodi papriku, kupus, karfiol i lubenicu. Najviše štete pretrpiće, tvrdi on, proizvođači lubenice. – Da su vremenski uslovi bili povoljni, za nekoliko dana brali bismo prvi rod lubenice za tržište. Tako je bilo prošle godine. Međutim, zbog čestih kiša i nedovoljno sunca, sada prvu berbu očekujemo tek sredinom jula. A upravo je proizvodnja lubenice najskuplja u okviru povrtarstva. Po hektaru se uloži najmanje 10.000 maraka, a da bi ostvarili zaradu, trebalo bi da uberemo 10 tona lubenice po dunumu i prodamo po minimalnoj prosječnoj cijeni od 30 pfeniga po kilogramu. Međutim, kako je godina počela teško ćemo ispuniti plan – kaže Živić. Kiša i niske temperature „obrale” su i voće. Porodica Tešić u voćnjaku sa 600 stabala u loparskom selu Tobut u prosjeku ubere od jednog do dva vagona šljive. Ove godine roda gotovo da i neće biti, kaže Radinka Tešić. – U cvatu je šljivina osa učinila svoje i prije zametanja otpalo je sve sa grana. Biće malo voća za naše domaćinstvo, da napravimo pekmeza i da pojedemo, ali za rakiju i prodaju neće biti – tvrdi Radinka. Brige nisu pošteđeni ni ratari. Boško Radić obrađuje oko 80 hektara oranica. Oko 40 hektara zasijao je pšenicom, 5 hektara sojom, 10 kukuruzom i 20 hektara sjemenskim suncokretom. – Iako se ove godine moralo tri puta prskati, a to je znatno poskupilo proizvodnju, oštećenja na biljkama su velika. Šta će biti do žetve, sam Bog zna – kaže ovaj domaćin. Nepovoljni vremenski uslovi spriječili su i proizvođače duvana da ovu industrijsku biljku posade u optimalnom agro-roku, naglašava Branimir Andrić, koji pod duvanom ima četiri hektara. – Oko 20 odsto planiranih površina još nije zasađeno duvanom. Nakon sadnje palo je više od 120 litara kiše po metru. To je stvorilo pokoricu i onemogućilo razvoj korijena i biljke. Špartanje i okopavanje se mogu raditi tek kad parcele zasuše. A da li ćemo obrati ovogodišnji duvan ili ne, zavisiće od prvog mraza – kaže Andrić. Česte padavine i visoka vlažnost vazduha ne pogoduju uzgoju većine poljoprivrednih kultura, upozoravaju i stručnjaci. Agronom Stanko Tadić savjetuje poljoprivrednicima da primjenjuju sve agro-tehničke mjere. – Prilikom herbicidnog tretmana, prema broju listova i uzrastu i spektru korova, treba pravilno izabrati hemijsko sredstvo. Treba prihranjivati azotnim đubrivima i takođe obratiti pažnju na razvoj pepelnice i venturije i izvesti fungicidne tretmane – kaže Tadić.

 

Izvor: bijeljinadanas

Foto: pixabay

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor