U deset minuta tuča veličine oraha obrala duhan, pšenicu i kukuruz (HR)

U subotu nešto prije 15 sati nevrijeme praćeno tučom zahvatilo je slatinsko prigradsko naselje Gornji Miholjac i poljoprivredne površine sjeverno od sela. Ledonosni oblak kretao se iz smjera Novaka sjeverozapadno od Gornjeg Miholjca, prema Josipovu i Bakiću.Led veličine oraha padao je desetak minuta i nanio velike štete uzgajivačima svih poljoprivrednih kultura na tom području, a najviše su stradali duhan, pšenica i kukuruz.

– Prvo je padao suhi led, koji nanosi najveću štetu, a zatim pomiješan s kišom. Kad pada s kišom, led omekša i nije tako opasan. Poslije je padala jaka kiša, u roku od deset minuta palo je 28 litara po četvornom metru, ispričao nam je Franjo Kordi, jedan od poljoprivrednika koji su pretrpjeli najveće štete.

Brojni poljoprivrednici na tom području uzgajaju duhan, koji je do subotnjeg nevremena bio u odličnom stanju. Međutim, svi listovi koje biljka sada ima neupotrebljivi su jer ih je led izbušio na mnogo mjesta, a mnogi su i otkinuti od stabljike. Na površinama koje je pogodila tuča šteta je i veća od 90 posto. Ivica Kristić, Mario Kordi i Siniša Klement kažu da se postradali duhan ne može oporaviti, a prinosi s tih parcela bit će zanemarivi. Mile Maksimović nešto je bolje prošao jer njegov se duhan našao na granici djelovanja ledonosnog oblaka.

Franjo Kordi uspio je u posljednji trenutak požeti i tako spasiti uljanu repicu, koju je osigurao jer je najosjetljivija. Zanimljiv je slučaj s njegovom pšenicom, koju nije osigurao, a od 38 hektara zasijanih pšenicom 11 hektara pogodila je tuča. Kaže da je njegova pšenica dobila sve što je potrebno kako bi se vidjelo koliko može uroditi. Probno kombajniranje dan prije tuče pokazalo je urod od 8,5 tona po hektaru, dok se uobičajeni prinos kreće između 5,5 i šest tona. Tek će se vidjeti što je ostalo na stabljikama, jer tuča je “ovršila” dio proizvodnje, pa se na zemlji nalazi zrno kao da je tek posijano, premda pšenica zbog izuzetno jake stabljike nije polegla.

– Kvaliteta pšenice je vrhunska, a slama je još zelena i žilava, tri puta je prskana protiv bolesti i zato nije polegla – kaže Kordi. Ima Kordi i jutro zobi koju smo zatekli u potpuno vodoravnom položaju. Dio zrna rasut je po zemlji, a dio se zadržao u klasovima. Kordi kaže da je na toj parceli šteta približno 50 posto.

– Ono što je poleglo, ne može se više podići. Nešto ćemo uspjeti pokupiti jer ćemo požeti i poleglu zob – kaže Kordi.

Stradalo je i 35 hektara kukuruza Ivice Beneša, Franjo Dlab također neće imati što brati, Josip Matoković žali se na lošu godinu za pčele, a poslije posljednje tuče dodatno je ugrožena i pčelinja paša.

 

Izvor: glas slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor