Umjesto kukuruza i pšenice ratari sve više siju soju i repicu (HR)

Skupština Vukovarsko-srijemske županije prihvatila je informaciju o ostvarenjima biljne proizvodnje u 2018. godini. Iz izvješća koje je podnio pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ-a Andrija Matić vidljivo je da proizvodnja žitarica u ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u najistočnijoj županiji zauzima najznačajnije mjesto i to s čak 51 posto, dok su uljarice zastupljene s 35 posto, šećerna repa s četiri posto, a sve ostalo bilje s deset posto.Odnosi u strukturi sjetve i plodoreda ovise o više čimbenika među kojima je najvažniji cijena robe na tržištu, mogućnost otkupa i skladištenja te rokovi plaćanja, a odnedavno i pravila tzv. Zelenoga plaćanja.

Nerealne klase

– Kada usporedimo podatke prikazane u proteklih šest godina onda se mora primijetiti značajno povećanje zasijanih površina pod sojom (pogotovo 2015. godine), i isto tako značajno povećanje zasijanih površina pod uljanom repicom koja je u promatranom razdoblju s oko 1300 hektara došla do blizu 10.000 hektara, s tendencijom stalnog porasta – istaknuto je. Naime, 2013. godine pod sojom je bilo ukupno 15.036 hektara, dvije godine kasnije gotovo dvostruko više – 29.503 hektara, a lani je tom kulturom bilo zasijano 22.197 hektara.

Uljana repica preuzima u okviru jesenske sjetve hektare od pšenice koji se značajno smanjuju i u 2017. godini su bili na najnižoj razini do sada i bilo je zasijano samo 24.610 hektara. Lani je ponovno došlo do povećanja zasijanih površina pod pšenicom, ali ne značajno i one sada iznose 28.860 hektara. Površine pod pšenicom u 2018. su u odnosu prema 2013. manje za gotovo 10.000 hektara. Razlog ovom značajnom smanjenju, kako je pojašnjeno, ponajprije je u tome što je cijena u zadnjih nekoliko godina niska. Točnije, otkako su 2014. otkupljivači počeli primjenjivati Kodeks o otkupu pšenice i uljarica, gdje su nerealno postavljene klase “kvalitete” pšenice prema udjelu proteina koje su ujedno i osnova za formiranje cijene. Prema tom Kodeksu jako mali udjel zauzima proizvodnja I. klase čija cijena je možda i zadovoljavajuća, dok proizvodnja II. i III. klase zauzima najveći dio proizvodnje, a njezina cijena je značajno manja. U tom slučaju nema rentabilnosti proizvodnje i izostaje dohodak. Stoga se poljoprivredni proizvođači polako odlučuju preorijentirati na profitabilnije kulture, kao što je uljana repica. Spomenuti Kodeks je, upozoreno je, na kraju poslužio kao dobar alat otkupljivačima da prema relativno maloj cijeni otkupe urod pšenice koju kasnije po drugim uvjetima dobro prodaju.

Manje OPG-ova

– Na kraju je ispalo da naši poljoprivrednici sada ne znaju proizvoditi kvalitetnu pšenicu, a prije su znali, dok nije objavljen Kodeks koji nije obvezujući i upitnog je sadržaja pogotovo vezanog uz granice pojedinih klasa – zaključuje pročelnik Andrija Matić.

U VSŽ-u u 2018. godini bilo su upisano 7424 poljoprivredna gospodarstva (PG-a), od čega 6988 OPG-ova, čiji je broj danas za čak 3000 manji u odnosu na 2010. godinu. Najveća promjena dogodila se 2014./2015., kada je broj poljoprivrednih gospodarstava smanjen za gotovo 20 posto, i u tom je razdoblju ugašeno najviše OPG-a. Iz izvješća je vidljivo da se u zadnje četiri godine broj PG-a stabilizirao i da nema značajnijih pomaka odnosno smanjenja svih tipova poljoprivrednih gospodarstava.

– Sve navedeno ukazuje da nam je organiziranost poljoprivrednih proizvođača još uvijek na lošoj razini, posebice ako znamo da je uspješna poljoprivredna proizvodnja u zemljama našeg okruženja utemeljena na jakom i stabilnom sektorskom udruživanju. Nedvojbena je potreba konkretnijih i učestalijih aktivnosti kroz nacionalne mjere poljoprivredne politike po pitanju poticanja udruživanja u razne organizacijske oblike, a zadnji uspješni pokušaji osnivanja Proizvođačkih organizacija i kandidatura na Mjeru 9. Programa ruralnoga razvoja RH 2014.- 2020. daju nadu malim PG-ovima – zaključeno je u izvješću.

 

Izvor: glas slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor