Zakup državne zemlje: Koncesionar će plaćati više, a zakupac manje, ili kao dosad (HR)

Kreće prva revalorizacija koncesija i dugogodišnjih zakupa državne zemlje prema kojoj će koncesionari plaćati više, a dugogodišnji zakupci manje, ili približno jednako kao do sada.Pravilnik o tome stiže nakon lanjskog donošenja novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se raspolaganje državnim tablama vratilo lokalnim samoupravama, pa od većih koncesija i one trebaju imati veće prihode. Podsjetimo, prosječna cijena koncesijske naknade sada iznosi 450, a naknade za dugogodišnji zakup 1092 kn/ha. Prvu revalorizaciju tih naknada definira Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine, odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH koji je na snagu stupio prošloga tjedna, 13. srpnja. Iako svi ugovori prema svim oblicima raspolaganja državnom zemljom sadržavaju odredbu o provođenju revalorizacije, ona dosad nije provođena. A uvedena je da bi se sačuvala vrijednost zakupnine s obzirom na to da se ugovori zaključuju na dugo razdoblje – i do 50 godina, pa da zemlja kroz cijenu najma ne izgubi vrijednost. Jer, koncesijski ugovori prema tadašnjim zakonima sklapani su na 30, 40 ili 50, a ugovori o dugogodišnjem zakupu na 50 godina.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kaže da se revalorizacijom ide u izjednačavanje cijena zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, jer da nije pošteno da poljoprivrednici s istog područja u istom selu plaćaju različite cijene zakupa. U Općini Kneževi Vinogradi koja ima najviše državne zemlje na svome području – 15.000 hektara, od čega Belje radi 6500 ha, kaže načelnik Vedran Kramarić, već deset godina upozoravaju na tu, kako ističe, nepravdu u cijenama.
– S obzirom na 15.000 državnih hektara ovdje, dajemo si za pravo da znamo o toj problematici – dodaje Kramarić, koji pozdravlja Tolušićev potez što prvi kreće u revalorizaciju zakupnina.

Usklađivanje

– Jednako vrijedno zemljište mora imati i jednaku cijenu – i za velike i za male poljoprivrednike. Ovim pravilnikom prvi put uskladit ćemo visine zakupnine, što nikad dosad nije napravljeno, iako je bilo propisano svim prethodnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu, još od 1995. Cilj je uskladiti zakupnine koje su znatno manje ili veće u odnosu na sadašnje zakupnine. Ukratko, to znači da će u k.o. zakupnina za oranicu ili pašnjak biti ujednačena za sve zakupce koji su ugovore sklopili do stupanja na snagu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2018., i to za svaki pojedini ugovor o zakupu, bez obzira na to kada je potpisan – ističe Tolušić. U Općini Semeljci ističu da se revalorizacija njih neće “doticati”, a tako ni većih prihoda u proračunu, jer da ta jedinica lokalne samouprave već ima znatno veće cijene koncesije i dugogodišnjeg zakupa od drugih.
– Toga kod nas neće biti. Jer dva koncesionara koja su koncesiju za državnu zemlju dobili 2007. godine, u punom su iznosu – koncesija im je dvostruko veća od početnih cijena, a jer su jedan drugom nabili dvostruku cijenu. Mi nemamo koncesionara koji plaća koncesiju od svega 200, 300, ili 400 kn. Ona je kod nas početno bila 389, a izlicitirana je na dvostruko više, na 778 kn/ha. Tako jedan od dvojice koncesionara plaća 280.000 kn godišnje za 390 hektara, a drugi u koncesiji ima 590 hektara i plaća 420.000 kn/god. – kaže načelnik Grga Lončarević.
Dodaje, ostali su ugovori koji se ne odnose na koncesiju, a i oni su već gotovo istekli.
– Već smo ih produžavali na dvije godine, itd. Tu su kod nas zakup plaćali više – 1200 kn/ha i sada bi ga tim pravilnikom trebalo smanjiti – dodaje Lončarević.U Kneževim Vinogradima revalorizacija će značiti povećanje koncesije.

U svim zakonima

– Belje kod nas pod koncesijom radi 6500 hektara, a koncesije su manje od 400 kuna, dok OPG-ovi za istu tu zemlju plaćaju 1400 i 2000 kuna, a što traje od 2003. godine. S takvim cijenama, u tih 16 godina na toj tržnoj razlici godišnje Općina gubi 4-5 milijuna kuna, a naša zemlja je naše bogatstvo. To trebaju biti benefiti našega bogatstva koje naši mještani trebaju uživati – kaže Kramarić. A koliko ova baranjska općina gubi zbog premale koncesije vidljivo je ako se zna da su joj izvorni prihodi 7-8 milijuna kuna.
– Pohvalno je što ministar Tomislav Tolušić prvi ide s revalorizacijom zakupnina, no ni nakon nje mi nećemo biti do kraja zadovoljni, jer su predložene cijene i dalje ispod tržišnih – za nas je to 922 kune, a tržišne cijene gotovo su dvostruko veće. Aktivni smo bili i tijekom e-Savjetovanja za Pravilnik, jer poznajemo materiju i situaciju na terenu, želimo bar onoliko koliko VUPIK daje, a to je 1300 do 1400 kuna po hektaru – kaže načelnik Kramarić. Povećanjem koncesija Kneževi Vinogradi na to ime dobivat će tri milijuna kuna više, a toj općini ostaju dva milijuna kuna. Lončarević kaže kako će se revalorizacija najviše dotaći slučajeva gdje koncesionari rade zemlju iz bivših sustava, kao što su bivši IPK, Belje, bivši PIK Vinkovci…
– Oni su nastavili raditi državnu zemlju na koncesijama čiji je prosjek oko 400 kuna – kaže Lončarević.
Pojam “revalorizacije“ u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu prvi put se pojavio u odredbama Izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 1995. godine, gdje je bilo propisano: “Svi neisplaćeni obroci iz ugovora revaloriziraju se na dan dospijeća, ako nastupi povećanje ili umanjenje nominalnog iznosa plaća u gospodarstvu RH za najmanje 10 % u odnosu na dan sklapanja”. Ovakva odredba vrijedila je sve do Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2001. godine, a odredbama tog Zakona bilo je propisano: “Svi neuplaćeni obroci iz ugovora revaloriziraju se na dan dospijeća ako nastupi povećanje ili umanjenje cijena na malo za više ili manje od 5 % u odnosu na dan sklapanja ugovora.” Zakonom iz 2008. godine bilo je propisano: “Način revalorizacije zakupnine, obročne otplate kupoprodajne cijene, naknade za dugogodišnji zakup i godišnje koncesijske naknade propisat će ministar nadležan za financije, no pravilnik na temelju ove odredbe nikada nije donijet”.
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da se ovim Pravilnikom propisuje način usklađenja zakupnine, odnosno naknade za korištenje državne zemlje za vrijeme trajanja ugovora.
– Revalorizacija se provodi za sve ugovore koji su sklopljeni do stupanja na snagu lani donesenog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ako je ugovorena zakupnina, odnosno naknada niža ili viša u odnosu na jediničnu revaloriziranu zakupninu. Revalorizacija se provodi za sve ugovore i u slučaju kada je prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) jednak ili veći od 103,0 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja – ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

 

Izvor: glas slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor