Katastrofalna godina za bh. šljivu: Mali prinosi i loš kvalitet zadali glavobolje voćarima (BIH)

Izuzetno loši prinosi šljive ove godine voćarima u Bosni i Hercegovini zadali su glavobolje. Male količine ove vrste koštićavog voća specifične su po veoma lošem kvalitetu, a minoran dio uspjet će zadovoljiti evropske standarde te će se plasirati na police inozemnih trgovačkih lanaca.

Kasni mrazevi, prevelika vlažnost zraka, obilne padavine praćene ledom uz naglo povećanje temperatura zraka znatno su utjecale na uništavanje plodova šljive ove godine. Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće, ono što je uspjelo osptati na granama lošeg je kvaliteta.

“Iako teško zadovoljavaju kvalitetom, određene količine šljive će biti namijenjene za izvoz, međutim one nisu ni približno kao ranijih godina. Uglavnom ćemo ove godine šljivu koristiti u našoj zemlji”, kaže Bićo za Klix.ba i ističe da je bh. poljoprivreda u cijelosti trenutno u stanju kolapsa, a spas je u većem izdvajanju novčanih sredstava na državnom nivou.

Gradačac je nadaleko poznat kraj upravo po šljivi, međutim, ovogodišnji prinosi su katastrofalni. Najveći tamošnji uzgajivač Ibrahim Latifović u zasadima šljive ima osam hektara zemljišta, a vlasnik je i poljoprivredne zadruge Late.

“Urod šljive Ljepotice količinski je bio dobar, ali s obzirom na majske padavine lošijeg je kvaliteta. Stenli je nešto bolji, ali je manje rodio. Mi ove godine nećemo imati nikakvu dobit, naša zadruga prošle godine je poslovala u minusu, a tako će nam biti i u 2019.”, žali se Latifović u razgovoru za Klix.ba.

Latifović je i jedan od vodećih izvoznika s prostora Federacije BiH, a kako nam kaže, domaći uzgajivači u protekle dvije godine lagano gube evropsko tržište.

Ove godine skupa sa 60 posto uzgajivača u Gradačcu on završava priču o plasmanu šljive na tržište Evropske unije, iako imaju sve neophodne certifikate i ambalaže.

“Mislim da će BiH za dvije godine u cijelosti završiti priču vezano za izvoz šljive, jer mi nismo konkurentni na evropskom tržištu, za razliku od naprimjer Srbije koja sa voćem stiže u isto vrijeme kao i BiH. Razlika je u tome da oni imaju daleko bolju stimulaciju od države, jer samo od fakturalne vrijednosti robe koju isporučuju imaju osam posto od države, dok mi nemamo apsolutno ništa”, dodaje Latifović koji trenutno stanje ocjenjuje neodrživim.

Ništa bolja situacija nije ni na području Republike Srpske, gdje je urod podbacio 50 posto. Kako saznajemo, pojedini poljoprivredni krajevi su pogođeni vremenskim neprilikama do te mjere da su stabla ostala prazna ovog ljeta.

“U jednoj rečenici mi možemo reći da šljive ove godine nema. Voćari sa područja Ugljevika i Lopara određene količine šljive su ponudili u zaleđenom stanju na tržište u Rusiju i Austriju gdje je ona otišla u hladnjačama. To se pokazao kao dobar potez, međutim ono trenutno što je ostalo i što ljudi mogu ponuditi na domaćem tržištu lošijeg je kvaliteta”, rekao je za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije” Savo Bakajlić.

Semberski voćari šljivu koju su uspjeli ubrati namijenili su za pravljenje rakije, međutim količine s kojima raspolažu nedovoljne su u odnosu na potražnju koja vlada na tržištu.

“Ove godine će svakako biti manje ispečeno rakije, a poljoprivredni proizvođači trenutno sumiraju gubitke na osnovu uloženih finansijskih sredstava. Na osnovu dosad prikupljenih podataka gubici iznose 30 posto u odnosu na godinu ranije”, potcrtava Bakajlić.

Poljoprivrednici iz oba bh. entiteta ove godine su složni u dvije stvari, a to je da 2019. godina nije dobra niti u jednom agrarnom segmentu te da država pod hitno mora poduzeti određene korake u cilju izlaska iz krize u koju su zapali.

Stava su i da finansijska sredstva u vidu podsticaja moraju više usmjeriti prema manjim proizvođačima i ljudima koji se isključivo bave poljoprivrednom proizvodnjom kako se na kraju ne bi doveli u situaciju da naša zemlja ostane bez poljoprivrednika.

 

Izvor: klix

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor