Zbog specifičnosti uzgoja, autohtone pasmine svinja su najugroženije od svinjske kuge (HR)

Nije pitanje hoće li se afrička svinjska kuga (ASK) pojaviti u Hrvatskoj, nego kada, smatraju mnogi, jer je već utvrđena u 13 europskih država među kojima su i one u našem bliskom susjedstvu, što nas posebice zabrinjava.- Pojavljivanje ovakve bolesti može imati vrlo teške i ozbiljne posljedice na naše svinjogojstvo, nacionalnu ekonomiju, ali i na društvene odnose, prvenstveno socijalne posljedice zbog gubitka radnih mjesta i izvora prihoda za mnoge uzgajivače svinja. U kontekstu uzgoja crne slavonske svinje, a i ostalih autohtonih pasmina svinja koje predstavljaju nacionalno blago i vrlo značajan genetski resurs, bilo bi dobro razmisliti o dislociranju najkvalitetnijih rasplodnih grla i formiranju tzv. banaka gena in situ kako bi se spriječio eventualni potpuni nestanak tih pasmina, rekao nam je doc. dr. sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku potvrđujući kako su zbog specifičnosti uzgoja na otvorenome autohtone pasmine svinja, u kontekstu širenja ASK-a, najugroženije. Od svih autohtonih pasmina koliko ih u Hrvatskoj postoji, crna slavonska svinja je najrizičnija, ocjenjuje doc. Margeta jer se, za razliku od turopoljske i banijske šare svinje, koje se uzgajaju na relativno uskom geografskom području, crna slavonska svinja uzgaja u gotovo svim dijelovima Hrvatske, čak i na dalmatinskim otocima.
– Broj uzgajivača svinja ove pasmina posljednjih se godina znatno povećao, pa danas govorimo o gotovo 300 uzgajivača i nekoliko tisuća rasplodnih životinja. Uzgoj ove svinje dobiva na sve većem gospodarskom značenju kako za same uzgajivače tako i za nacionalnu ekonomiju kroz brendiranje i proizvodnju kvalitetnih i visoko vrijednih proizvoda – kaže doc. Margeta, no zbog specifičnog načina držanja ove pasmine na otvorenom u kojemu je vrlo teško kontrolirati izvor i prenositelje virusa ASK-a, povećan je rizik od zaraze i širenja ove opake bolesti među populacijom fajferica, unatoč provedbi svih propisanih biosigurnosnih mjera.
– Na uzgajivačima je da poštuju i provode propisane mjere koje uključuju ograđivanje proizvodnih površina čvrstom žičanom ogradom i električnim pastirom, zatim obvezno propisno označavanje svinja koje se drže na otvorenom kako bi se u svakom trenutku moglo utvrditi njihovo podrijetlo. Također, potrebno je provoditi mjere zaštite od glodavaca i insekata, deratizaciju i dezinsekciju, a posebno je značajno ograničavanje ili potpuno sprječavanje ulaska drugih ljudi u prostore gdje se drže svinje. Ako je to ipak nužno, tada su vlasnici svinja dužni osigurati zaštitnu odjeću te obveznu dezinfekciju ruku i opreme koja će se eventualno koristiti – navodi doc. Margeta dodajući kako posebno treba obratiti pozornost na način hranjenja i dopremu hrane. Naime, iako je u Hrvatskoj zakonom zabranjeno hranjenje svinja napojem i ostatcima iz restorana, pekara i sl., vrlo je čest slučaj kod uzgajivača crne slavonske svinje zbog smanjenja troškova korištenje takvih ostataka i nusproizvoda u hranidbi.
– Spominjanje raznih teorija zavjere, političkih odluka i sličnih stavova vezanih uz pojavu afričke svinjske kuge te svojevrsna ležernost u pristupu provedbi naređenih biosigurnosnih mjera upućuje da dio proizvođača još uvijek nije svjestan ozbiljnosti situacije i posljedica koje pojava te opake bolesti može imati za hrvatsko svinjogojstvo – zaključuje doc. dr. sc. Vladimir Margeta.

 

Izvor: glas slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor