Zaposleni na farmi ne smiju biti lovci (HR)

Na samo 100-tinjak kilometara, kolika je udaljenost između Bajakova i Beograda, približila se afrička svinjska kuga (ASK) hrvatskim svinjogojcima, nakon što je potvrđena u beogradskoj okolici, s tim što je lani stigla i u Mađarsku, no kod divljih svinja, glavnih vektora širenja.Svinjogojci su ozbiljno shvatili opasnost iz susjedstva i provode stroge biosigurnosne mjere. Jer cijena je previsoka – ova zoonoza uzrok je goleme ekonomske štete, smrtnost je i zbog jedne zaražene svinje 100-postotna, jer cjepiva nema, pa je jedina sigurnost eutanazija cijelog uzgoja, a u zonama u krugu od 3 i 10 km uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana.
– Nije pitanje hoće li se pojaviiti, nego kada, doslovno koji dan. Spremam se na sajam u Gudovcu i pitam se hoće li do tada – kaže svinjogojac Antun Golubović iz Đurića.

Na farmu ni “meza”

Najcrnji scenarij – ASK može dovesti u pitanje svinjogojstvo jedne zemlje – u RH to je godišnja proizvodnja od 1,1 milijuna svinja, u vrijednosti od oko milijardu kuna. Propast te proizvodnje povukla bi za sobom mesnu, prerađivačku industriju, refleksije na gospodarstvo. Sve biosigurnosne mjere na farmi u Punitovcima provodi i Goran Jančo.
– Dezobarijera, što se redovito prazni, čisti i kontrolira, žičana ograda oko farme, zaposlenici ne smiju biti lovci, ići u lov. Zabranjeno je i donošenje suhomesnatih proizvoda svinjskog podrijetla na farmu, vodi se evidencija ulaska i izlaska, obavezno je tuširanje i presvlačenje jer odjeća i obuća koje su na farmi moraju tu i ostati, dezinficiraju se vozila. Naši zaposlenici koji rade sa svinjama kod kuće nemaju uzgoj svinja – nabraja Jančo.
Jer rizik je prevelik – na njegovoj je farmi 226 krmača s godišnjom produkcijom do 6000 svinja. – Ove mjere provodimo kao preventivu i zbog niza ostalih bolesti koje nisu tako medijski eksponirane ni ekonomski štetne kao ASK, no, uđu li na farmu, godinama se boriš s tim i lošim rezultatima, pa se mjera permanentno pridržavamo – kaže Jančo. U veljači su ovlaštene veterinarske organizacije krenule u češljanje 50.000 farmi svinja, koliko ih je u Jedinstvenom registru domaćih životinja, a zbog provjere drže li se biosigurnosnih mjera vezanih uz prevenciju, rano otkrivanje i sprječavanje širenja ASK, koja od 2014. hara Europom. Direktor Veterinarske stanice Đakovo Ante Strmotić, a koja je od 1. kolovoza ponovo ovlaštena veterinarska organizacija, kaže da je s 4. kolovoza završila provedba kategorizacije gospodarstva na kojima se drže svinje prema biosigurnosti.

Nema naknade

– Nakon navedenog roka bit će još jedan krug obilazaka farmi, i to onih koje zbog nekih tehničkih razloga u prvom krugu nisu posjećene i onih koje su u međuvremenu tek otvorene, da se otkloni svaka sumnja na terenu – kaže Strmotić. Kada je riječ o strahu od širenja ASK iz Srbije, podsjećamo da RH kao članica EU-a primjenjuje pravila i propise kojima se regulira uvoz u EU živih životinja, svježeg mesa i proizvoda od mesa u skladu s rizikom i zdravstvenim statusom treće zemlje, pa tako još od ožujka 2010. iz Srbije ne uvozimo ni žive svinje ni svježe meso. I BiH je zbog pojave ASK privremeno zabranila uvoz svinja i svinjetine iz Srbije. – Svaki ozbiljan farmer pridržava se mjera, oni koji ne – nisu ozbiljni svinjogojci – kaže Jančo. Jedna od mjera na terenu – odstrel divljih svinja, prema Naredbi o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, do 50 %, što je počeo krajem 2019., kaže predsjednik Lovačkog saveza OBŽ-a Zlatko Stolnik, traje i dalje. – Rasprostranjene su podjednako, možda manje u Baranji, zbog žice na granici s Mađarskom – kaže Stolnik. U lovnoj godini 2018./2019., od stupanja na snagu Naredbe do travnja 2019., odstrijeljeno je više od 28.580 divljih svinja. U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju da neprovođenje mjera u slučaju pojave ASK za posljedicu ima gubitak prava na naknadu štete.

 

Izvor: glas slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor