U poljoprivredi i ribarstvu je najviše nenaplaćenog PDV-a (HR)

Razlika između očekivanih i stvarno naplaćenih prihoda od PDV-a tijekom 2017. u Hrvatskoj je bila 6,6 posto, što je 1,1 posto manje nego 2016. i Hrvatska se nalazi na devetom mjestu na ljestvici članica EU-a s najmanjim jazom između očekivanog i naplaćenog PDV-a, pokazuje studija koju je u četvrtak objavila Europska komisija.

Rumunjska je zabilježila najveći nacionalni jaz u naplati PDV-a – tamo je 2017. nestalo čak 36 posto očekivanih prihoda od PDV-a. Slijede ju Grčka s manjkom od 34 posto i Litva s 25 posto. Najmanji je jaz zabilježen u Švedskoj, Luksemburgu i Cipru, gdje u prosjeku samo jedan posto prihoda od PDV-a nije naplaćen. U apsolutnim iznosima najveći jaz PDV-a zabilježen je u Italiji i iznosio je 33,5 milijardi eura.

Temeljita reforma

U Hrvatskoj je riječ o 459 milijuna eura, ili 6,6 posto manje od očekivanoga, no natuknica u izvješću ipak otkriva da je “RH bitno revidirala svoje nacionalne računovodstvene brojke tijekom 2018., što je rezultiralo revizijom jaza prema gore na gotovo sedam posto.” Za usporedbu, u Njemačkoj to iznosi 9,9 posto, Danskoj 7,4 posto, Francuskoj 6,9 posto, Finskoj 7,4 posto, Velikoj Britaniji 10,6 posto, Austriji 7,9 posto. Malta (-7 %), Poljska (-6 %) i Cipar (-4 %) postigli su izvrsne rezultate, uz znatno smanjenje gubitaka PDV-a. Sedam država – Slovenija, Italija, Luksemburg, Slovačka, Portugal, Češka i Francuska – zabilježilo je dobre rezultate, uz smanjenje jaza PDV-a više od dva posto. Taj se jaz 2017. u odnosu prema 2016. smanjio u 25 država, ali i znatno povećao u Grčkoj (2,6 %) i Latviji (1,9 %), a neznatno u Njemačkoj (0,2 %).

Komisija ističe da se ukupno u članicama EU-a tzv. jaz u naplati PDV-a, odnosno ukupna razlika između očekivanih prihoda od PDV-a i stvarno naplaćenih iznosa, donekle smanjio u odnosu prema prethodnim godinama, ali je i dalje velik. Ukupno države EU-a 2017. nisu naplatile 137 milijardi eura prihoda od PDV-a ili osam milijardi manje nego 2016. godine. Jaz PDV-a 2017. čini 11,2 posto ukupnih prihoda od PDV-a u EU-u u usporedbi s 12,2 posto prethodne godine.

“Tako velik jaz ponovno upozorava na potrebu za sveobuhvatnom reformom pravila EU-a o PDV-u koju je Komisija predložila 2017., ali i za boljom suradnjom među državama članicama u suzbijanju prijevara u vezi s PDV-om. Jaz PDV-a pokazatelj je djelotvornosti mjera za provedbu i postizanje usklađenosti u području PDV-a u svakoj državi članici, s obzirom na to da je riječ o procjeni gubitka prihoda zbog prijevara i utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza, stečajeva, financijske nesolventnosti i pogrešnih izračuna”, navodi Komisija.

– Povoljni gospodarski uvjeti i neka od kratkoročnih političkih rješenja EU-a pridonijeli su smanjenju jaza PDV-a 2017. godine. Kako bismo ostvarili znatniji napredak, morat ćemo provesti temeljitu reformu sustava PDV-a kako bismo ga učinili otpornijim na prijevare. Ne odustajemo od naših prijedloga za uvođenje sveobuhvatnog sustava PDV-a koji pogoduje poslovanju. Države članice ne bi smjele mirno promatrati kako se gube milijarde zbog kružnih prijevara povezanih s PDV-om i nedosljednosti u sustavu – ističe i povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici. U studiji su objavljeni rezultati koji se odnose na 2017. jer je to posljednje razdoblje za koje su dostupni sveobuhvatni podatci.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić pak podsjeća kako je postotak naplaćenog PDV-a obrnuto razmjeran sivoj ekonomiji, a tome, kaže, najviše pridonosi bezgotovinsko plaćanje. “Gdje god imate manje plaćanja ‘kešom‘, to je veća naplata PDV-a. Nedavno sam, primjerice, bio u Skandinaviji i tamo nisam uopće vidio novac. Sve se plaća karticom, što znači – ‘caru carevo, a Bogu Božje‘. Kada je riječ o promjenama PDV-a kojima svjedočimo kod nas, one su već dugo u pravilu sitne, više da se proizvodi osjećaj da se nešto radi”, smatra Jurčić.

Internetska prodaja

Kako nam je pak rekao ekonomski analitičar Damir Novotny, Hrvatska ima stalnu borbu sa sivom ekonomijom, onim dijelom PDV-a koji se ne evidentira. “Procjene Svjetske banke su da oko 25 ili čak 30 posto transakcija koje bi trebale biti evidentirane s PDV-om – nije evidentirano. Međutim, unatoč toj velikoj presiji i uvođenju fiskalnih računa, toga još ima dosta. Recimo, u Njemačkoj i Italiji uopće nema fiskalnih računa i pitanje je je li to mjera ekonomskog razvoja. Osobito Italija tolerira tu jednu sivu zonu, Njemačka ne baš toliko veliku”, kaže Novotny dodajući kako su metode u nadzoru nad transakcijama tamo drugačije, primjerice izvlače se na ruletu tvrtke koje će se kontrolirati metodom slučajnog uzorka i kada im Porezna dođe, one nestaju s tržišta”, kaže Novotny. Prema njegovim riječima, glavne sive transakcije su kod nas u poljoprivredi, primjerice, OPG-ovi prodaju bez PDV-a na sivom tržištu, tj. direktnom prodajom bez fiskalnih računa. U Njemačkoj je ta prodaja na kućnom pragu, primjerice, nezamisliva, a ovdje toga ima dosta.

– Recimo, ako odete na Pag, bilo koji OPG koji prodaje sir, to će vam prodati, a da tu PDV-a neće biti. Ili kada kupujete odojka negdje u Slavoniji, “keš” ode u ruke i transakcija kao da nije provedena. Također to imamo i s vinogradima, a veliko je i izbjegavanje plaćanja PDV-a i u ribarstvu. Većina te ribe završi zapravo na moru i odlazi, što ne želimo priznati, u Italiji. Potom imamo cijeli sektor raznih usluga, od odvjetničkih do zubara i slično. Tu je i cijela ta internetska tema, jer postoji velik problem s internetskom prodajom, gdje se PDV također ne vidi – zaključuje Novotny.

 

Izvor: glas slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor