Kako eliminirati “fantomske” ekološke voćnjake oraha? (HR)

Malo se osjećamo hendikepirani jer s 4,3 posto sudjelujemo u poljoprivrednim gospodarstvima, a vučemo samo 0,7 posto, dok primjerice mljekari i drugi vuku puno više u odnosu prema proporcijama, rekao je Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) ministrici poljoprivrede Mariji Vučković na medavnom sastanku s voćarima Moslavine u Velikoj Ludini.- Ne bih se koncentrirala na mljekare. To je pitanje prehrambene sigurnosti i opstojnosti zemlje – odgovorila je ministrica. – Nažalost, gubimo ih brže nego što gubimo voćarsku proizvodnju. Osobno to smatram trenutno najvećim hrvatskim problemom u poljoprivredi. Ali koncentrirala bih se na ovaj postotak od 4,3 odnosno 0,7. To nije dobro i moramo to popraviti – rekla je najavljujući da se već radi na ispravkama proizvodno vezanih plaćanja u smjeru subvencioniranja proizvodnje, a ne površina.
– Proizvodno vezana plaćanja sudjeluju u ukupnoj omotnici za izravna plaćanja s 15 posto. Udjel voćarstva općenito u njemu je mali, oko 16 milijuna kuna, koji se ne troše dobro. Već intenzivno radimo na tome, no zahtjev za promjenu ne možemo podnijeti prije 2020. i primijeniti prije 2021. godine – rekla je ministrica Vučković.

Voćari bi radije da se subvencije vežu po proizvedenim količinama nego po površini jer je, kažu, taj sustav najpravedniji, pa bi se automatski eliminirali ‘fantomski‘ ekološki voćnjaci oraha od kojih se neće pojesti ni jedna orehnjača kao i crno tržište.
– Ne možemo vratiti sustav potpore po količini, ali možemo bolje rasporediti proizvodno vezana plaćanja, a možemo i bolje usmjeriti dio izravnih plaćanja potpore koji se odnose na različite vrste plaćanja po hektarima, na čemu smo počeli raditi. Međutim, sustav potpore po proizvedenoj veličini ili zadiranje u cijenu formalno nije moguće – rekla je ministrica. Ministrica je obećala i razmotriti mogućnost produženja roka za subvencije pojedinačnih polica osiguranja iz 17.1 mjere za koju je rok do 15. listopada, a koju su voćari zamolili jer je berba u to vrijeme još u tijeku, a police se moraju zaključiti, pa bi im mjesec dana odgode puno značilo.
Voćari su iznijeli i operativne probleme s realizacijom ugovorene police kada se podnesu odštetni zahtjevi jer sedam osiguravajući tvrtki ima sedam različitih pravilnika o kvaliteti. Nemoguće je da u Slavoniji neka osiguravajuća tvrtka u pravilniku ima da oštećenje na jabuci od 1 cm još uvijek ide u jabuku I. klase, dok u Moslavini jedna tvrtka ne postavlja to u pitanje i potpisuje zahtjev bez problema, a u Međimurju gledaju čak i boju jabuke, pa voćari pitaju je li moguće ovu mjeru dotjerati, urediti do kraja ujednačavanjem kriterija s osiguravateljskim kućama.
– Od svih promjena što smo radili po mjerama i operacijama iz Programa ruralnog razvoja, promjene koje se odnose na mjeru 17 donijele su najvidljiviju korist proizvođačima. Narasli smo s 2000 zahtjeva za potporu na gotovo 8000 zahtjeva. Rezultat je to konkretne promjene – povećanja stope za sufinanciranje i direktna uplata 70 posto od strane Ministarstva poljoprivrede odnosno Agencije za plaćanja osiguravajućim društvima pa tijek novca nije opterećivao poljoprivrednike – istaknula je ministrica.

Navela je i da su europski fondovi donijeli puno Hrvatskoj, no poljoprivreda je bila ranjivija od ostalih. Program ruralnog razvoja donosi strukturne potpore, izravna plaćanja koja možda možemo ubuduće bolje rasporediti također pomažu našim proizvođačima u stabilizaciji dohotka, a kao ministarstvo koje je svjesno da se napredak ne može temeljiti samo na europskim sredstvima, nego da moramo osigurati i nacionalna sredstva osigurali smo i prve nacionalne potpore u sektoru voća. To su dvije potpore, po 20 milijuna kuna za hrvatske voćarske proizvode, jabuke i mandarine, dvije voćne vrste koje zajedno čine 70 posto hrvatske voćarske proizvodnje, rekla je ministrica pozivajući i proizvođače na udruživanje. – To će osnažiti pregovaračku snagu naših proizvođača i to je pravi put. Za sva otvorena pitanja, svjesni i kritika vezano uz uvoz i potrošnju, na kraju mogu odgovoriti da treba raditi na jačanju prepoznatljivosti naših proizvoda jer uvoz ne možemo zabraniti, a sigurna sam da možemo učiniti još određene korake vezano uz prepoznatljivost, deklariranje i promidžbu – rekla je ministrica Vučković.

 

Izvor: glas slavonije

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor