Na vrijeme uočiti rizik stalnim agrometeorološkim podacima (HR)

U poljoprivredno-poduzetničkom inkubatoru Drenovci održana je radionica o važnosti uvođenja i korištenja tehnoloških rješenja u poljoprivrednoj proizvodnji. Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić istaknuo je kako postoji želja i potreba Inkubatora da se nametne kao Centar za edukaciju i unaprjeđenje svih tehnologija. U partnerstvu s VSŽ-om i tvrtkom ABC Consulting predložio je budući projekt, a to je digitalizacija u poljoprivrednoj proizvodnji kroz mjerenje i prikupljanje svih agrometeoroloških podataka. A to znači prepoznavanje rizika i davanje uputa za pravovremeno reagiranje kako do nepovoljnih uvjeta za proizvodnju ne bi došlo.

– Digitalizacija je izuzetno velik i širok ne samo pojam nego i posao, koji se treba prilagoditi prema pet, šest fondova. Ono što upravo radimo na prostoru županije jest digitalizacija svih površina, idemo prvo snimiti prirodnu osnovu, sve zemljište i sve vode, zbog budućnog upravljanja ne samo kakvoćom nego i statusom – pojašnjava Matić.

Na tom se prostoru oko 20.000 hektara obrađuje izvan sustava potpora jer poljoprivrednici ne mogu dokazati ugovorom o zakupu da obrađuju tu zemlju. Postoje i brojni vrtovi, male parcele koji također zbog raznih razloga nisu obrađeni ili jednostavno nisu upisani u ARKOD sustav. Činjenica je da 20.000 hektara ne ostvaruje poticaje, što je više od 40 milijuna kuna godišnje, a to je za Vukovarsko-srijemsku županiju jako mnogo.

– Zbog toga smo pokrenuli projekte mapiranja korištenjem bespilotnih letjelica te kanimo otkriti sve površine i razloge zbog kojih nisu u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Kanimo i trajno spoznati veličinu i trošak nefunkcionalnosti poljskih putova i kanala te, tražeći potpore, kroz nekoliko faza trajno riješiti postojeće probleme – ističe.

Drugi je dio zasad predviđenih aktivnosti digitalizacija sustava navodnjavanja Cerna – Blata radi racionalnog korištenja vode, a tu je i digitalizacija za nove nasade kod mladih poljoprivrednika koji su prošli na Mjeri 6 postavljanjem agrometeoroloških stanica, čime je pokriven i voćarski i povrtlarski dio.

Direktor ABC Consultinga Goran Tkalčec sudionicima radionice predstavio je korištenje agrometeoroloških stanica, upoznao ih s njihovim funkcijama i načinom prikupljanja, obrade i prikazom meteoroloških podataka koji daju pravovremenu informaciju o početku, trajanju i intenzitetu napada određene biljne bolesti ili štetnika. A na temelju mjerenih podataka omogućava se slanje uputa za preciznu primjenu sredstava za zaštitu bilja, određivanje trenutka i obroka navodnjavanja, alarmiranje za pojavu mraza i drugih ekstremnih klimatskih uvjeta, povoljan trenutak za početak sjetve i drugo.

Dostupne informacije, ustvrdio je, pružaju proizvođaču sigurnost u donošenju odluka, a pravilnom primjenom moguće je ostvariti i značajne uštede sredstava za zaštitu, ljudskog rada i drugog.

– Pokušavamo biti što sigurniji u proizvodnji i što uspješniji u korištenju prirodne osnove. Sve bi informacije bile javno dostupne i cilj nam je obučiti što veći broj pojedinaca da mogu koristititi i pratiti što se u svakom trenutku događa s pojedinom proizvodnjom – ističe Matić.

I poljoprivredni redari tako će također dobiti instrument kojim mogu dnevno pratiti stanje i negativnosti na terenu.

Digitalizacija pruža mogućnost značajne uštede i više se, napominje, neće koristiti sredstva i tretmani tamo gdje nema proizvodnje zbog, primjerice, nižeg tla i zadržavanje vlage.

– Ima tu jako puno stvari, primjerice, kako neku površinu vratiti u primjereno plodno tlo, sve se to digitalizacijom može riješiti ako imaš uređaj koji tu informaciju može primijeniti u tretmanu. To je, mogu slobodno reći, nova ratarska revolucija – ustvrdio je. Digitalizacija omogućuje i mnogo zdraviju proizvodnju, mnogo dohodovniju i bogate se zemlje odlučuju upravo na to.

– Ako u išta treba ulagati, treba u hranu i u zdravlje, i to nikada nije skupo jer ako bi se samo za nekoliko postotaka smanjilo obolijevanje ljudi od zloćudnih bolesti ili se uspije produžiti životni vijek, onda se lako oko toga dogovoriti – kazao je. Namjera Županije je angažirati lokalne informatičke tvrtke da budu sukreatori, da ne kupuje gotove programe zapada nego da kreira vlastite digitalne programe.

Digitalizacija predstavlja budućnost, ali i jedan od preduvjeta opstanka na tržištu EU-a.

Hrvatska poljoprivreda ima ogroman potencijal, a digitalne tehnologije mogu značajno unaprijediti učinkovitost na poljoprivrednom gospodarstvu i izvan njega, smanjiti troškove, olakšati relociranje proizvodnih resursa, unaprijediti produktivnost, omogućiti inovacije i privući više kapitala u proizvodnju, poboljšati ekološki otisak poljoprivrede te povezati proizvođača i kupca.

Podeli sa prijateljima
Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+

Ostavite odgovor